Analitičari, novinari i političari obožavaju pričati o bruto domaćem proizvodu. No, što je to BDP?
BDP je je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom fiskalne godine, izraženo u financijskim jedinicama. To bi značilo ako je vijak proizveden i izbačen na tržište on se računa u BDP, no ako je taj vijak proizveden kako bi bio dio nekog drugog finalnog proizvoda on se ne računa u BDP, jer će njegova vrijednost biti uračunata u vrijednost finalnog proizvoda.
Jednostavno rečeno, BDP, koji se poklapa s vrijednošću svih dobara i usluga proizvedenih u zemlji svake godine, postao je mjerilo kojim se mjeri gospodarska uspješnost pojedine zemlje. No, tu je velika, greška: BDP računa samo gospodarsku uspješnost pojedine zemlje, a ne i dobrobiti njezinih građana.
S BDP-om ste dosegnuli da je najbogatijih 100 ljudi postalo još bogatiji, vaš BDP raste ... ali ne vidi se druga strana - da je večini građana pojedine zamlje jednako loše ili čak lošije živjeti nego li je bilo prije.
To je jedan od razloga zašto su socijalno osjetljivi analitičari 2014. godine pokrenuli indeks društvenog napretka. Indeks društvenog napretka, ili SPI (social progress index), određuje što znači biti razvijeno društvo u tri dimenzije:
1. osnovne ljudske potrebe (hrana, voda, stanovanje, energija i socijalna sigurnost);
2. temeljne dobrobiti (obrazovanje do fakulteta, uključujući i njega, informacije, zdravlje i održivi okoliš);
3. mogućnosti (ljudska prava, sloboda izbora, sloboda od diskriminacije i pristup visokom obrazovanju, kulturi, sportu i prijevozu)
Kumulativno ove tri dimenzije tvore okvir društvenog napretka. Izračunali smo SPI za hrvatske regije i neke subregije na temelju podataka iz različitih izvora, prije svega DZS i dobili zanimljive rezultate.
Istra je na vrhu naše liste, što se Republike Hrvatske tiče. Rezultati govore kako Istra, ima izvanredne rezultate u svim trima dimenzijama, imaju odličan pristup vodi i sanitarijama, radi vrlo dobro na osnovnom obrazovanju i nude veliku osobnu slobodu i izbor. Istra nema velike gradove, osim Pule, pa da se može pratiti indeks javnog gradskog prometa, ali zato drugi pokazatelji podiže ukupnu razinu indeksa. Istra isto tako ima visok BDP per capita, zahvaljujući demokratskim snagama u Istri koji je ekonomski i socijološki gura naprijed. Ali to nije uvijek slučaj.
Mnogi resursima bogati dijelovi Hrvatske u kojima vladaju demokratske snage zbog negativne podijele bogatstva pokazuju nizak društveni napredak u odnosu na njihov BDP po stanovniku (Hrvatska). To može biti slučaj, jer političke vođe u tom krajevima ne žele ulagati u ljudski i socijalni kapital kao u indikator širokopojasnog gospodarskog rasta, pa stoga nemaju ni poticaj za investiranje. No, bez obzira na razlog Istra bi Republici Hrvatskoj bi trebala biti uzor, kako za cijelu državu, tako i za pojedine regije.
Hrvatske regije mogu doživjeti slične razine društvenog napretka na znatno različitim razinama BDP-a po stanovniku. Tako područje Like i Gorskog Kotara postiže rezultat društvenog napretka od i=87.08, što je gotovo jednako visok kao u Istri s i=88.36, ali je BDP po stanovniku upola manji od Istarskog. .
Ako pogledate stanje na ljestvici za Liku i Gorski Kotar, on je malo bolji od Istre u trećoj dimenziji koja se odnosi na Temeljne dobrobiti - u održivom okolišu pogotovo - ali ima malo lošije rezultate na osobnoj sigurnosti i očuvanju ljudskih prava i sloboda. U kategoriji ljudskih prava i sloboda pada cijela Hrvatska, pa nije čudno da je tu pala i ova gorovita regija.
Regije mogu doživjeti znatno različite razine društvenog napretka, čak i ako imaju slično loše razine BDP-a po stanovniku. Slavonija je bolja (68.29) po socijalnom napretku od Dalmacije (43.31), iako ima niži BDP.
Što se ovdje događa? Slavonija je jača od Dalmacije na gotovo svakom aspektu društvenog napretka. Posebno je dobra u osobnim pravima i pristupu informacijama, te komunikacijama, iako je njen ekonomski status gotovo za jednu trećinu lošiji od dalmatinskog. S druge strane, Dalmacija je loša s izvedbom, a Dalmatinci se ne žele boriti za svoja prava. To ne uključuje gospodarske resurse u BDP-u, koje su u Dalmaciji vrlo učinkoviti. Dalmacija pod hitno treba inkluzivne strategije rasta i biti sigurna da se njeno bogatstvo ne krije samo u suncu i moru, odnosno turizmu. Dalmacija mora razviti poljoprivredu, industrijsku proizvodnju, ali i civilno društvo, te svijest ljudi da biti Dalmatinac ne znači samo navijati za Hajduk, već se zalagati za bolji i uspješniji život u Dalmaciji.
Zbog ovoga Dalmacija mora pod hitno prihvatiti inicijativu DDF kao svog legitimnog prestavnika, jer samo DDF ima znanja, volje, želje i sposobnosti pomaknuti Dalmaciju s nule.
Neke regije izvode svoj društveni napredak u odnosu na njihov BDP po stanovniku bolje od drugih. Tako je Međimurje najveći agregat izvođenja napretka u odnosu na BDP, pokazujući snagu u svim dimenzijama. Ključna lekcija ovdje da za izgradnju društvenog napretka treba iskrenost institucija i upornost. Međimurje ima jak obrazovni sustav, zdravstvo i socijalnu skrb. Možda najjaču od svih regija u državi, ali i dugu demokratsku tradiciju.To Međimurje čini snažnom regijom bez obzira na prosječan BDP.
U nekim regijama, viši indeksi mogu biti znak gospodarskog pada, a ne napretka. Socijalni indeks se računa u odnosu na BDP po glavi stanovnika, a BDP teško raste, ali brzo pada, dok se SPI pomiče sporije. Ako BDP neke regije po glavi stanovnika naglo pada, dok SPI počne pratiti taj pad treba mnogo dulje vremena, njegove performanse u odnosu na BDP po stanovniku može izgledati kao da je poboljšanje. Takvu situaciju imamo u Primorju čiji je SPI izuzetno visok za njen BDP i stupanj nezaposlenosti. Primorje, naime, ima kostantni pad BDP-a posljednjih 26 godina, ali socijalni pokazatelji za su bolji nego što bi se očekivalo, a zbog ostavštine ulaganja u osnovne usluge iz vremena Socijalističke Republike Hrvatske.
Postoje i regije koja isključuju da ljudi čine dobro za društveni napredak. To su naprimjer područje Hrvatske. To je jedan od razloga zašto je ta regija rangirana po sredini ljestvice SPI. Iako su u Zagrebu najbolje bolnice, sjedišta svih tvrtki u Hrvatskoj, Vlada i Sabor, kao i sva ministarstva, u Varaždinu mentalitet ljudi usmjeren prema radu i stvaranju, a BDP per capita najviši u RH, svaki dan smo svjedoci društvenog isključivanja na tom području: tete u vrtiću nemaju što djeci dati za jesti, ali se grade preplaćenje fontane, pristutan je i nedostatak pristupa zdravstvenoj skrbi, nedostatak pristupa obrazovanju, nedostatak pristupa informacijama, nedostatak pristupa sigurnosti, pa čak i - u odnosu na druge regije.
U međuvremenu, to područje imaju važan negativni čimbenik: Zagreb je pokazao slabosti u prilikama, s niskim rezultatima za socijalnu pravdu i toleranciju prema manjina. Osim toga, pokazuje napuhanu razinu BDP-a bez realne proizvodnje, ali i veliku razinu korupcije, organiziranog kriminala i nepotizma.
Rang realnih prema SPI u Republici Hrvatskoj:
1. ISTRA 88.36
2. SLAVONIJA 87,08
3. PROMORKSO-GORANSKA 71,75
4. HRVATSKA 57.24
5. DALMACIJA 43.31
Comments