Piše: Sondra Zebić
Prvi čovjek dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini ocjenio je danas kako nikog nije briga za Dalmaciji i kako stranke vode računa samo o sebi i o tome na koji će način nanijeti što veću štetu Dalmaciji i njezinim stanovnicima.
Orlandini je u emisiji Globalne novice slovenskog radija Celje poručio kako je politika DDF-a i Dalmatinskog kluba spremna i potrebna Dalmaciji i najavio kako će ta organizacija krenuti s „energičnijim nastupom“ na dalmatinskoj političkoj sceni.
„DDF i Dalmatinsko klub imaju prostora baviti se politikom i dalmatinskim problemima te riješiti dalmatinsko pitanje na najbolji mogući način. Organizacija je u ovom trenutku najpotrebnija i radit ćemo na njoj, kao i na tome da budemo aktivni i vidljivi na terenu“, rekao je prvi čovjek Dalmatinskog kluba.
Dodao je kako će upravni odbor ove inicijative, zajedno s ostalim prodalmatinskim organizacijama, definirati put kojim će DK provoditi svoju politiku.
Orlandini je dodao kako je namjera ukazati na lošu nedomaćinsku politiku koja se vodi prema Dalmaciji, Dalmatinima i svim ostalim stanovnicima ove regije, kako bi se energičnije potražilo rješenje za prijevaru zvanu „dobar život od turizma“, a isto tako će pažljivo pratiti prijedloge, koji se odnose na rasprodaju jedinog resursa koji su ostali u Dalmaciji.
Poručio je kako će ta inicijativa „uključiti sva zvona za uzbunu“ ukoliko se netko usudi nastaviti prodavati dalmatinske resurse u bescjenje, kao što su to, kako je rekao, uradili s uspješnim tvornicama i sa svim ostalim što su tijekom sumnjivih privatizacija prvo opljačkali pa prodali.
Orlandini je naglasio kako će se Dalmatinski klub vratiti temeljnim načelima dalmatinskog autonomaštva: zaštita Dalmacije od svih unutrašnjih i vanjskih neprijatelja, demokracija, poštivanje svih ljudskih prava i sloboda, poštenje te zadnje, ali ne manje važno – pogled prema Mediteranu, što znači odbacivanje svega balkanskog.
Prvi čovjek Dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini također je u emisiji Globalne novice slovenskog radija Celje izjavio kako je zastupnik Europskog parlamenta ispred talijanske vladajuće stranke „Fratelli d’Italia” i glavni zagovarač talijanske okupacije Dalmacije, Francesco Dorselli sluga antidalmatinskih klero-neonacista u Republici Hrvatskom s kojima je njegova politička stranka u koaliciji na svim mogućim nivoima u institucijama Europske unije te traži način kako pripojiti Dalmaciju Italiji pokušavajući s vladajućim HDZ-om sklopiti sporazum poput onog kojeg je kralj Aleksandar Karađorđević sklopio s talijanskim iredentistima 1920.
Orlandini je naveo kako jedino DDF i DK odgovaraju na Dorsellijeve pokušaje talijanske okupacije Dalmacije, dok Hrvatski sabor predvođen HDZ-om, broji dlake i kao da su odustali od očuvanja teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske. Upozorio je kako neće više polemizirati s dilerima straha koji dolaze i s talijanske i s hrvatske strane.
„Najprije, DDF i DK su postavili jedno jednostavno pitanje na koje nikada ni Alessandro Dorselli, niti njegova politička stranka FdI nikada nisu odgovorili – hoće li on kao zastupnik u Europskom parlamentu, ukoliko dođe do sukoba interesa između Republike Italije i Republike Hrvatske, glasati u korist Republike Hrvatske ili Republike Italije, obzirom na to što je rođen u Istri? U tom pitanju nema nikakve uvrede. Pitanje je sasvim logično s obzirom na to kako je izabran na listi ekstremno desničarske stanke iz strane države“, istakao je Orlandini.
Ocijenio je i to što Dorselli za sebe tvrdi kako će se zalagati za ovdašnje interese, nije garancija kako će tako i biti i kako je činjenica kako izbjegava izravan odgovor na postavljeno pitanje ukazuje na njegove moguće nečasne namjere.
Prema Orlandinijevim riječima, Dorselli i uzak krug iz Saveza istarskih Talijana namjerno previđaju sve što su Dalmatini devedesetih godina prošlog stoljeća činili za dalmatinske i istarske Talijane. Podsjetio je kako je predsjednica Dalmatinske akcije, Mira Ljubić-Lorger dok je bila zastupnica u Hrvatskom saboru, prva pokrenula rad saborskog odbora za utvrđivanje istine o događajima u periodu od 1948. do 1953. godine kada su na stotine tisuća Talijana i Dalmatina istjerani iz Dalmacije i Istre.
„A to je, podsjetit ću ga, bio prvi korak prema pomirenju“, naveo je Orlandini.
Podsjetio je na to kako je Ljubić-Lorger prva položila vijenac na spomenik prognanima iz Dalmacije i stradalima u poratnom periodu i kako je, zajedno s generalnim konzulom u Splitu, Renatom Cianfaranijem osudio rušenje 77 dalmatskih i talijanskih nadgrobnih spomenika na splitskom groblju Lovrinac 1993.
„Namjetno previđajući sve što je Dalmacija napravila za Talijane i sijući neistine, Alessandro Dorselli potvrđuje kako je sluga talijanskih iredentista i velikohrvatskih kleronacista“, poručio je Orlandini.
Rekao je kako je izjava kako autonomaštvo u Dalmaciji potkopava povijesno pomirenje i dobru suradnju Republike Hrvatske i Republike Italije patološka laž i pokušaj opravdanja za poteze kojima se potkopavaju težnje Dalmatina i ostalih stanovnika Dalmacije za autonomijom naručenih iz centrala u Rimu i Zagrebu.
Prvi čovjek Dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini ocijenio je za emisiju Globalne novice slovenskog radija Celje kako stanovnici Dalmacije nemaju niti jedan razlog za slavlje kada je riječ o ustavnosti RH.
On je pozvao sve one koji ne bi glasali za sadašnje ustavno uređenje i koji smatraju kako Dalmacija mora imati svoj Ustav i vlastiti, kako je ocijenio, nasilno oduzet subjektivitet, neka se pridruže Dalmatinskom klubu ili još bolje DDF-u i odupru daljnjem planskom i malicioznom uništavanju dalmacije.
„Mi, dalmatinski republikanci okupljeni oko DDF-a i Dalmatinskog kluba, smatramo kako Dalmacija treba biti autonomna regija u okviru Republike Hrvatske s punim pravima, a ne samo obavezama prema centralnoj državnoj administraciji. Prava prilika za uspostavu jedne nove i službene politike prema Dalmaciji bit će pokrenuta uskoro. Kako bi ta akcija prošla što je bolje moguće, pozivam vas da se u što je većem mogućem broju priključite DDF-u, odnosno Dalmatinskom klubu“, poručio je Orlandini.
Naveo kako će Dalmacije biti onoliko koliko bude borbe za nju. Podsjetio je kako bi u Dalmaciji manje od trećine njezinih stanovnika glasalo za ovakav Ustav da je za njegove izmjene raspisan referenum te kako ovakva ustavna rješenja obesmišljavaju bilo kakvu mogućnost uspostave dalmatinske autonomne regije.
Comments