LEKCIJA 1
U damatskom jeziku, sve imenice su ili muškog ili ženskog roda.
Član može biti određeni ili neodređeni.
Neodređeni članovi su:
za muški rod: yoin
za ženski rod: yoina
LEKCIJA 2
U BCHS jeziku/jezicima kažemo ja sam, ali ti si, pa on je... Potpuno je isto i u dalmatskom, samo, normano, na dalmatskom.
Kao što je u BCHS jeziku/jezicima glagol BITI nepravilan, tako je u dalmatskom glagol SAITER neoravilan.
LEKCIJA 3
Kao i u BCHS jeziku/jezicima i u dalmatskom jeziku osnovni pozdravi ovise o dobu dana.
U dalmatskom jeziku pridjevi uvijek dođu iza imenice, no u nekim frazama, kao što su pozdravi, pridjev dođe ispred imenice.
LEKCIJA 4
U dalmatskom jeziku, osim formalnih pozdrava: bun dái i sl., kod susreta dvoje poznatih osoba može se pozdraviti i sa neformalim pozdravom salut.
Nakon takvog susreta obično dođe pitanje quont vas-te?; quont andaite-vu?
LEKCIJA 5
Kao i u BCHS jeziku/jezicima glagoli se konjugiraju ne samo kroz načine i vremena, već i kroz lica, te se mijenjaju mnogo. No, kad jednom uđete u sustav dalmatskih glagola, njihova primjena je jednostavna. Unatoč tome što dalmatski jezik ima 4 grupe glagola.
Glagoli koji završavaju na ~ar, su glagoli I. supine. Oni su najčešće pravilni nesvršeni glagoli.
Njihvi nastavci su:
~a; ~e; ~a; ~aime; ~aite; ~ant
LEKCIJA 6
U damatskom jeziku, pridjevi mogu zvučati drugačije ovisno u kojem rodu i u kojem broju se nalaze.
Inače, u dalmatskoj jeziku se ženski rod i množina pridjeva tvori kao kod imenica, ali o tome neki drugi put.
LEKCIJA 7
U dalmatskom jeziku, ako u većini drugih romanskih jezika slovo /h/ se nikada ne čita, a glas /h/ se nikada ne izgovara, dok se neke skupine slova čitaju, a glasovi izgovaraju po određenim pravilima.
Tako /c+h/ daju /ʃ/, glas sličan našem /š/
/g + e/; /g + i/; /g + y/ daju /ʒ/, glas sličan našen ž...
LEKCIJA 8
Već smo rekli da se slovo /h/ nikada ne čita, a glas /h/ ne izgovara.
Kod mjesta stanovanja ili zaposlenja koristimo priloške oznake:
a; in; de la, de le, d'el, d'i; intel, intella; su, su'l, su la...
LEKCIJA 9
Određeni članovi u dalmatskom jeziku su:
za muški rod: el
za ženski rod: la (ako iza nje dođe imenica koja počinje s vokalom upotrebljava se skraćei oblik l')
Dalmatski jezik ne poznaje srednji rod, kao što je to slučaj s BCHS jeziokom/jezicima.
LEKCIJA 10
UPOTREBA ODREĐENIH ČLANOVA (el, la, i, le)
Ispred imenica koje označavaju točno određenu stvar, opće poznate ili jedinstvene pojmove
Ispred imena zemljopisnih pojmova, osim naziva gradova
Ispred imenice koja označava čitav narod
Ispred imenica poznatih iz sadržaja
Ispred broja za datum.
Ispred poimeničenih pridjeva (pridjeva koji se nalaze sami u rečenici)
Imenica ispred kojih stoji neodređena zamjenica /tots/
LEKCIJA 11
NEUPOTREBA ODREĐENIH ČLANOVA
1. Ispred imena dana u tjednu, jer njihova upotreba mijenja značenje
2. U imenima kalendarskih mjeseci
3. Ispred država, mjeseci i godišnjih doba pred kojima stoji prijedlog „in“, ili „de“.
4. Ako je imenica dio imenskog predikata, odnosno iza glagola saitér (biti).
5. Pred pokaznim i neodređenim pridjevima
6. Ne upotrebljava se ispred imena gradova, osim ako nije određen atributom ili nadopunom
7. U uzvicima i ispred našeg vokativa
8. U nabrajanjima
9. U naslovima knjiga, naslovima dijela, natpisima i obavijestima (osim u rijetkim slučajevima: "I miserabili" - "Jadnici"
10. Ne upotrebljava se ispred osobnih imena
a) osim, ako se govori o obitelji, tada se koristi član u množini
b) osim, ako se ispred prezimena nalazi titula, zanimanje ili izraz gospodin/gospođa
c) ali ako se tim osobama obračamo, član se ne upotrebljava
LEKCIJA 12
UPOTREBA NEODREĐENIH ČLANOVA (yoin, yoina, d'i, de le)
Uz imenice koje se mogu brojiti, a označava da je imenica pred nama još uvijek nepoznata.
LEKCIJA 13
PRILOG de KAO NEODREĐENI ČLAN
Uz imenice (bez obzira na rod i broj) ispred kojih stoji pridjev.
Podsjetimo, pridjevi u dalmatskom jeziku dođu iza imenice, no postoje iznimke, kao što je ova.
Dakle, kada se upotrebljava prilog de kao neodređeni član, tada pridjev dođe ispred imenice.
LEKCIJA 14
Mnogi glagoli u dalmatskom jeziku se mijenjaju veoma predvidivo i po ustaljenom rasporedu. Ali, postoje i oni koji imaju svoju volju i ne slijede zadane obrasce. Njih zovemo nepravilnim glagolima.
Od oko 15.000 glagola u dalmatskom jeziku, nepravilnih je oko 10%.
LEKCIJA 15
Pripazite na razliku između konjugacije glagola andur (ići) i glagola avar (imati), jer dosta su slični.
LEKCIJA 16
PROBLEM SLOVA /G/
Većina slova u dalmatskom jeziku se čitaju onako kako su napisani, no ima situacija kada spoj dvaju ili više slova daju sasvim novi izgovor.
U čemu je problem slova /g/? Upravo u tome što on podliježe glasovnim promjenama kada iza njega stoje određena druga slova.
LEKCIJA 17
POSVOJNE ZAMJENICE / POSVOJNI PRIDJEVI
Kao i u BCHS jeziku/jezicima, tako se i posvojne zamjenice, odnoso posvojni pridjevi kako se nazivaju u dalmatskom, mijenjaju ovisno o rodu i broju imenice koja stoji iza njih.
To je vrsta zamjenice, odnosno pridjeva kojima se izražava pripadnost nekog živog bića, odnosno neživog predmeta.
LEKCIJA 18
POSVOJNI PRIDJEVI - II.
Već smo rekli da su posvojni pridjevi vrsta pridjeva kojima se izražava pripadnost. Stoje ispred imenice, a označavaju ono što pripada odgovarajućem licu.
DVA PRAVILA:
Ispred imenice pred kojima stoje posvojini pridjev nikada ne ide član.
Posvojni pridjev poprima rod imenice na koju se odnosi, a ne rod posjednika kao u BCHS jeziku/jezicima.
LEKCIJA 19
U dalmatskom jeziku izraz /paila/ označava djevojčicu, ali familijarno može označavati i kći.
Isto tako /fémia/ označava ženu, dok familijarno može označavati i suprugu.
LEKCIJA 20
Za razliku od BCHS jezika u kojem ćemo osobnu/ličnu imenicu pretvoriti u pridjev, u dalmatskom jeziku ćemo se poslužiti prilogom /de/ kada govorimo o pripadnosti ili vlasništvu.
Kao i kod osobnih/ličnih zamjenica tako ćemo i ovdje apostrofom skratiti prilog /de/ kada iza njega stoji imenica koja počinje s vokalom.
LEKCIJA 21
U dalmatsom jeziku se izraz /Ne znam/, može izgovoriti na više načina. No, uz izraz /Yu na sapa/, što doslovno znači ne znam, još su dva najpopularnija načina za izreći tu misao, ovisno o kontekstu.
LEKCIJA 22
Konjugacija u dalmatskom jeziku, kao u ostalom i u BCHS jeziku/jezicima se vrši ovisno o tome tko i koliko ljudi vrši radnju, zahvaćeno je stanjem ili su se našli u nekom od zbivanja.
Prvo lice množine - nu - treba dobro znati, jer se od njega nastaju neke forme prošlih vremena.
LEKCIJA 23
glagol blaro (htjeti)
Prezent indikativa nepravilnog glagola blaro (htjeti)
LEKCIJA 24
glagol volero (željeti)
Prezent indikativa nepravilnog glagola volero (željeti). Glagol željeti ima još jedan oblik - desirar. Razlikuju se po tome što glagolom volero izričemo želju u obliku htjenja, a glagolom desirar želju u obliku čežnje. Ne brkati glagol volero (željeti) s glagolom volar (letjeti, krasti...)
LEKCIJA 25
SAŽETI ČLAN a'l
U dalmatskom jeziku prilog a i određeni član el gotovo nikada ne idu zajedno. Ali, kada se to dogodi tada se oni sažimlju u jedinstveni sažeti član a'l.
LEKCIJA 26
MNOŽINA IMENICA 1. Općenito pravilo glasi množina se tvori tako da se:
- imenici muškog roda dodaje nastavak ~i
el créator / i créatori
- imenici ženskog roda dodaje nastavak ~e
la informatiáun / le informatiáune
2. Kad
- imenica muškog roda završava na ~o, ono se odbacuje i dodaje nastavak ~i
el cavito / i caviti
- imenica ženskog roda završava na ~a, ono se odbacuje i dodaje nastavak ~e
la niéna / le niéne
- imenice muškog roda koje u jednini završavaju na ~s, ~z u množini ostaju iste.
el furbaz / i furbaz
- imenice muškog roda koje završavaju na ~io ne dobivaju nastavak za množinu, već se samo odbacuje ~o
el abecedario / i abecedari
3. Kad
- imenica muškog roda u jednini završava na ~c u množini se mijenja u ~qui
el eunuc / i eunuqui
- imenica ženskog roda u jednni završava na ~ca u množini se mijenja u ~que
la yèsca / le yèsque
4. Kad
-imenica muškog roda koja u jednicni završava na ~g, u množini dobiva nastavak ~ui
el yáqualung / i yáqualungui
-imenica ženskog roda koja u jednini završava na ~g ili ~ga u množini dobiva nastavak -ue
la fiága / le fiágue
5. imenice muškog roda koje se u jednini ponašaju kao imenice ženskog roda tako se mijenjaju u množini
el tůta / i tůte
LEKCIJA 27
Glagol /prandro/ (uzeti)
Prezent indikativa nepravilnog glagola /prandro/ koji ima više desetaka značenja. Osnovno značenje mu je uzeti, ali ovisno o kontekstu može imati i druga značenja: kupiti, popiti, pojesti, naručiti, učiti…
LEKCIJA 28
Glagol /apprandro/
Glagol apprandro je oblik glagola prandro. Također se radi o nepravilnom glagolu kao što je i prandro. Njegovo značenje vezuje se uz znanje i učenje, spoznaju i otkrivanje nečega tajnovitog, pa tako ga prevađamo kao: učiti, naučiti; učiti drugog, poučiti, poučavati; podučiti, podučavati; uputiti u znanje, u tajne, u spoznaju; saznati, spoznati; čuti nešto što se nije smjelo (neku tajnu ili trač); javiti; kazati, reći nešto što je je tajnovito.
LEKCIJA 29
ONI I ONE
Treće lice množine ima dva oblika: yali (oni) i yale (one). Prvi se koristi kod množine muškog roda i miješane množine, dok se drugi koristi kod množine ženskog roda. Imenice koje dođu iza glagola se ponašaju u skladu sa zamjenicom, baš koao i kod BCHS jezika. Yali santi aptori. (Oni su glumci.) Yale santi aptoresse. (One su glumice.)
LEKCIJA 30
Opće je pravilo da se množina pridjeva vrši se prema istim pravilima kao množina imenica. Osim u iznimnim slučajevima.
LEKCIJA 31
POSVOJNI PRIDJEVI - MNOŽINA
Kao što smo već rekli, posvojni pridjevi su vrsta pridjeva kojima se izražava pripadnost. Stoje ispred imenice, a označavaju ono što pripada odgovarajućem licu.
Ispred posvojinih pridjeva nikada ne ide član, a poprima rod imenice na koju se odnosi, a ne rod posjednika kao u BCHS jeziku/jezicima.
LEKCIJA 32
PREDSTAVLJANJE
Kako prestaviti druge osobe?
Za to ćemo koristiti determinant acest. Ovaj determinant se kao i imenice i pridjevi mijenjaju svoj oblik po rodu i broju.
LEKCIJA 33
U KAFETERIJI
Već smo rekli da glagol prandro ima više značenja.
Kada u kafiću ili restoranu naručujemo upotrijebit ćemo glagol prandro. Isto kada nas netko pita što jedemo ili pijemo postavit će pitanje s prandro, a istim ćemo i odgovoriti.
(prezent indikativa glagola prandro možete pronaći poviše).
LEKCIJA 34
Kada naručujemo koristit ćemo SUBIUNPTIV (konjunktiv - koji ne postoji u BCHS jeziku/jezicima) glagola volaro. A za ono što želimo naručiti koristit ćemo prijedlog /de/.
LEKCIJA 35
Kada u restaurantu ili u kavani naručujete nešto ne zaboravite biti pristojni.
Koristite riječi:
precave - molim
graciás - hvala
Comments