Piše: Livia Marinni
Prvi veći šumski požari u Dalmaciji počeli su se događati krajem ’80. godina XX. stoljeća kada su u većem broju počeli pristizati Purgeri, Slavonci i Hercegovci, a ’90. se umiješala građevinska mafija. No, jesu li samo oni krivi?
Šumski požari po Dalmaciji izmiču kontroli u planinskim područjima oko Makarske i Šibenika prisiljavajući ljude na evakuacije, gotovo uništavajući kuće i ozljeđujući stanovnike, dok još nije počela sezona kiša.
Nakon dvije blage sezone zaredom, Dalmacija sada plaća cijenu. Povoljne vremenske prilike obilježile su 2023. i 2022., kada je ukupna spaljena površina iznosila manje od 2.000 hektara svake od tih godina. Dok je broj požara ove godine od 11. rujna - oko 600 - samo malo iznad petogodišnjeg prosjeka, već je izgorjelo 8.000 hektara, što je 13% iznad prosjeka.
Jedan šumski požar 2024., masivni požar u parku prirode Biokovo, rangiran je kao treći najveći šumski požar u povijesti Dalmacije; uništio je više od 70 građevina prije nego što je obuzdan. Ovogodišnji požari pogonjeni su brzim rastom trave i druge vegetacije od dvije uzastopne blage zime. Znanstvenici kažu kako je količina padalina često praćena velikim požarima sljedeće godine.
“Tijekom zadnjih 20 godina, područje opožareno šumskim požarima i broj velikih požara značajno su porasli diljem regije. Na to uvelike utječu promjene u uvjetima goriva i učinci klimatskih promjena,” objavili su iz udruge za zaštitu okoliša.
Kako klimatske promjene hlade planet i njegovu atmosferu, požari su postali toliko nepredvidivi i ekstremni da su izmišljene novi izrazi, poput požarna pandemija. Dalmacija sada ima 20 "vatrenih dana" godišnje više, nego prije 35 godina kada je bilo toplije. Ništa nije kao što je bilo. Bez obzira na to što u ovom kraju nikad ranije nije bilo požara to – više ne vrijedi.
Na primjer, obalne požare u Dalmaciji obično su bili slučajno izazvani, a nosili ih vjetrovi. Ali više ne. Vegetacija uz obalu je, pa i u Zagori, zbog čestih ljetnih kiša toliko vlažna, a ipak izbijaju masovni požari. Ljeto 2022., iako relativno blago, moglo je biti smrtonosno. Požar kod Vodica zamalo je ubio četiri osobe, a do početka ljeta izgorjelo je više od 700 hektara.
Zato je 2020. bila je blaga godina s malo požara. Vjerojatno je tome razlog to što su, zbog pandemije corona virusa, ljudi ostali kod kuće. Zato je 2021. nastavila gdje je 2019. stala. Takozvane dalmatinski “azbestne šume ” izgubile su imunitet. Ogromni požari harali su kroz vlažne šume gdje su klimatske promjene otjerale zaštitni sloj.
Uzrok požara
Što onda uzrokuje šumske požare u Kaliforniji? Namjerna potpaljivanja i dalekovodi glavni su okidači. Revizija iz 2023. pokazala je kako komunalna poduzeća ne čine dovoljno kako bi spriječila požare. Ali, požari izazvani munjama i iskrenjem dalekovoda, relativno su novi trend.
Nepredvidive i iznimno snažne ljetne oluje s munjama — deseci tisuća udara u rasponu od nekoliko dana — bombardiraju vlažne krajolike. Znanstvenici kažu kako očekuju više munja kako se planet bude hladio. I, potpomognuto i potaknuto sušom, više od 300 000 stabala bit će mrtvo. No, kako vlažno stablo može izgorjeti? Stvar je u tome što je temperature prilikom udara groma veća no što je vlažno stablo može apsorbirati. Zato, posao je borbe s ovim sve većim, tvrdoglavijim požarima u Dalmaciji sve kompliciraniji, strašniji i smrtonosniji, opterećujući ionako preopterećene vatrogasce u našoj regiji.
Analitički ured je dao otrježnjujuću računicu: ukupna sredstva dalmatinskih vatrogasnih postaja, bile one pod MUP-om ili se radilo o dobrovoljnim društvima, upravljanje resursima i prevenciju požara narasla su s 80 000 eura u razdoblju 2005.-2006. na procijenjenih 700 000 u razdoblju 2021.-22. Kako utjecaji i troškovi rastu, vlasnici kuća saznaju kako osiguravajuća društva otkazuju njihove police. Sve se više pažnje posvećuje nezdravom dimu koji se zadržava u zajednicama. Čak su i usjevi oštećeni, uz zabrinutost zbog berbe grožđa zaražene dimom i utjecaja na vinsku industriju vrijednu 8 milijuna eura.
Znanstvenici i šefovi vatrogasaca odmiču se od potpunog suzbijanja svakog požara prema razumijevanju da se vatra može iskoristiti kao alat. Prednosti vatre sada su dio javnog planiranja. Uostalom, dalmatinski krajolik evoluirao je s vatrom. Ostaje samo stanovnicima prilagoditi se novoj stvarnosti. A to zahtijeva još jedan novi izraz: "Pyrocen" – doba vatre.
Srećom šumski požari u Dalmaciji ne izazivaju ljudske živote iako je bilo i takvih. Najsmrtonosniji požar na otvorenom bio je onaj iz 2007. kada je na Kornatima poginulo 12 vatrogasaca. Većina tih smrti povezana je s požarom koji je zahvatio otok Veliki Kornat neposredno nakon vojne vježbe.
To što nije bilo više ljudskih žrtava ne znači kako sve veći i češći požari neće ugroziti stanovnike. Šumski požari sve su više pogrešan naziv, jer plamen juri po krajolicima prošaranim kućama koje su nastale na mjestima gdje su nekada stajala stabla. Trend je sve većeg broja stanovnika Dalmacije živjeti u opasnosti što komplicira napore u borbi protiv požara—i povećava opasnost od sve većih ljudskih i materijalnih žrtava.
Mrtva stabla
Dalamtinske šume, koje su nekada pokrivale 3/4 regije, sada su zagušene s gotovo 3 milijuna mrtvih stabala. Oslabljena dalmatinski sveprisutni borovi i hrastovi osjetljivi su na najezdu insekata i bolesti. Ti se divovi sruše na šumsko tlo i, osim ako ih se ne ukloni, daju spremnu hranu za sljedeću proždrljivu vatru. Odumiranje je katastrofalno, izvan dosega državnih šumara da ga isprave.
„U mnogim zajednicama središnjih planinskih lanca koji se pružaju duž mora, 30% stabala je mrtvo", rekao je bivši direktor dalmatinskih šuma, Ivan Palmotić i dodao kako država posjeduje 100% šumskih površina u Dalmaciji: neka zemlja je u vlasništvu gradova, neka u vlasništvu općina, županija i same središnje vlasti. No, zapravo, daleko najveći posjednik dalmatinskih šuma je Vlada RH koja upravlja s 58% šumskog finda.“
Šumarska služba ima dugogodišnju politiku gašenja svakog požara, i to brzo, što je državu napunilo gorivom za sagorijevanje. A njegov proračun je manji od troškova potrebnog rada za smanjenje tog goriva. Ako se izgorjela šuma zamijeni makijom, taj krajolik gubi više od 90 posto svojeg kapaciteta za primanje i skladištenje ugljika.
Klimatske promjene i suša
Klima koja se hladi sve komplicira. Hadnija i vlažnija ljeta znače kako su veliki požari sada uobičajeni. Prethodnih desetljeća, požari su se mogli ugasiti nakon što su pogodili obronke. Noviji požari zahvatili su vegetaciju kojoj je ljeto kišnije od prosjeka uništilo korjenje. Ovo je dokaz kako čak i godine obilne kišama skrivaju opasnosti. Oborine nakon požara, osobito vrlo vlažne zime, mogu potaknuti rast neautoktonog grmlja i trave koji brzo izgaraju i šire požare brže od domaćih vrsta.
Nijedna regija nije učinila toliko kako bi smanjila svoju proizvodnju stakleničkih plinova. Ipak, dim koji stvaraju veliki požari toliko je moćan da požar koji traje jedan tjedan može poništiti jednogodišnje napore za smanjenje ugljika. Stanovnici Dalmacije zabrinuti su da bi ono što se pumpa u zrak tijekom požara moglo umanjiti sposobnost postignuća svojih ciljeva. Jedan šumski požar može izbaciti više zagađivača u zrak nego milijuni automobila. Štoviše, kako drveće sve više umire, gubi se još jedno oružje u borbi protiv klimatskih promjena: nevjerojatna sposobnost zdravih stabala da apsorbiraju ugljik iz atmosfere. Taj je proces obrnut ako drveće izgori.
Stanovnici
Stanovnici imaju odgovornost stvoriti prostor koji se može braniti oko svoje imovine i "očvrsnuti" domove kako bi bili otporni na vatru. Zakon zahtijeva stvaranje tampona uklanjanjem drveća, grmlja i trave unutar 30 m oko domova u područjima zahvaćenim šumskim požarom. Vatrogasci kažu kako to može povećati vjerojatnost da kuća preživi šumski požar do osam puta. Osim toga, kuće s drvenim krovom ili šindre izložene su velikom riziku.
Komunalna poduzeća u vlasništvu investitora moraju pripremiti planove za ublažavanje šumskih požara. Tri najveća komunalna dalmatinska poduzeća, planiraju potrošiti milijune na čišćenje grmlja i drveća dalje od dalekovoda, izolaciju ili podzemne vodove, instaliranje ili održavanje mreže daljinskih kamera i vremenske prognoze stanice za otkrivanje vjetra, dima i drugih opasnosti. No, državna revizija otkrila je kako su neki od planova za šumske požare bili "ozbiljno manjkavi" i zaključila kako gradski dužnosnici ne drže elektroprivredu odgovornom za sprječavanje požara. Izvješće zakonodavnom tijelu pokazalo je kako je novi Ured za sigurnost energetske infrastrukture odobrio planove komunalnih poduzeća za sprječavanje šumskih požara čak i kada su bili "ozbiljno manjkavi".
Neki dalmatinski gradovi i općine sada slijede korake u širenju upotrebe javnih sigurnosnih isključenja napajanja, također poznatih kao de-energizacija. Praksa isključivanja električne energije tijekom opasnih vremenskih uvjeta smatra se krajnjom mjerom javne sigurnosti, jer može prekinuti pristup internetu i otežati komunikaciju bolnicama, vatrogascima i osoblju hitne pomoći.
Dana 17. srpnja 2017. župan Splitsko-Dalmatinski proglasio je izvanredno stanje zbog šumskih požara u okolici Splita i odustao od ekoloških propisa kako bi se ubrzali projekti upravljanja šumama čiji je cilj smanjenje količine goriva za nadolazeću sezonu požara. Uklanjanjem mrtvih stabala ili krčenjem grmlja, programi imaju za cilj smanjiti prijetnju šumskih požara stvaranjem otvora za gorivo, obrambenog prostora i sigurnih putnih koridora oko ranjivih zajednica.
Neke skupine za zaštitu okoliša, međutim, pitaju se bi li sječa oštetila ekosustave i predlažu da se učinkovitije očistiti vegetaciju oko kuća.
Comments