Piše: Mikula Zancchi
Ekonomski stručnjaci i predstavnici nevladinih organizacija te civilnog društva, prvenstveno ljudi iz prodalmatinske inicijative DDF, govore kako je politika najprofitabilnija profesija u Dalmaciji.
Već 30ak godina, Dalmacija se smatra jednom od najsiromašnijih regija u Europi, ali i pored visoke nezaposlenosti i siromaštva, ima i milijardera. Neki od njih su predstavnici političkih partija ili visoki dužnosnici, kako na centralnom tako i na lokalnom nivou, ali milijardera ima i među običnim građanima.
Na osnovi izjava u poreznoj i imovinskoj kartici, koju su Agenciji za borbu protiv korupcije obvezni podnijeti svi visoki dužnosnici na županijskom, gradskom i lokalnom nivou kao i centralnom nivou, ima onih koji raspolažu nekretninama, gotovinom ali i luksuznim automobilima, jahtama i helikopterima, dok njihova plaća iznosi od 0 do 17 tisuća eura godišnje.
Ekonomski stručnjaci i predstavnici nevladinih organizacija te civilnog društva, prvenstveno ljudi iz prodalmatinske inicijative DDF, govore kako je politika najprofitabilnija profesija na Dalmaciji. Zbog toga oni izražavaju zabrinutost, jer se to događa u regiji u kojoj više od 55% građana jedva mogu sebi priuštiti osnovne namirnice.
„Dolazak do milijardskog bogatstva u regiji u kojoj se prosječna plaća kreće između 400 i 450 eura mjesečno i u kojoj 55% stanovništva živi ispod apsolutne razine gladi, u kojoj je 27% stanovništva bez posla, veoma je zabrinjavajuće“, kaže govori nam direktor neovisne agencije za borbu protiv korupcije, Hrid Adler.
Dodaje kako je jaz koji je stvoren u društvu u poslijeratnom periodu neopravdan.
Adler naglašava kako nije problem biti milijarder već je važnije pronaći one koji su stvorili milijarde za jedan tako kratak vremenski period, a pritom ne poštujući zakon.
„Točno je kako je teško suočiti se s visokim dužnosnicima, županima (sadašnjim i bivšim), gradonačelnicima (sadašnjim i bivšim), općinskim načelnicima (sadašnjim i bivšim), čak policijskim dužnosnicima (sadašnjim i bivšim), brojnim gradskim i općinskim vijećnicima koji su u poreznoj kartici i imovinskoj kartici naveli visoke novčane vrijednosti ili koji posjeduju nekretnine koje inače pripadaju milijarderima. U pitanju su jako visoke sume pa je teško povjerovati kako se ta imovinska masa stekla na legalan način za tako kratak period“, objasnio je Adler.
Godine 2021. Neovisna agencija za borbu protiv korupcije objavila je kako je jedan od deset političara koji je htio postati zastupnik u Hrvatskom saboru bio milijarder.
Sumnje u zloupotrebe
Franko Komar iz NVO „Pad“ smatra ovu situaciju paradoksalnom.
Ono što je, prema njegovom mišljenju najgore, upravo je činjenica što oko 55 posto stanovnika Dalmacije živi ispod granice gladi, dakle apsolutno su gladni, a oko 3 posto, kako kaže, onih u različitim javnim institucijama imaju bogatstvo više od milijardu eura.
„Izvor tog bogatstva je jasan – zloupotreba vlasti dovela je do toga kako imamo političare i njima pridružene članove kriminalnih organizacije koji su milijuneri ili milijarderi. Oni su iskoristili vlast kako bi osnovali svoje biznise od kojih su profitirali“, objasnio je Komar.
Predstavnici civilnog društva ocjenjuju kako je bogaćenje političke elite osiromašilo stanovništvo.
Direktor instituta „Re-invest“, Livio Antonelli izražava čuđenje kako u Dalmaciji milijarderi nisu biznismeni, već političari. Smatra kako postoji veliki raskorak u bogatstvu političara, odnosno između njihovog životnog standarda i administrativnih plaća koje primaju na kraju mjeseca.
„Besmisleno je kako dalmatinski političari generiraju toliko bogatstvo s jednom simboličnom plaćom od oko 1000 eura. Mora postojati ostali izvori financiranja izvan politike. Visokom stopom korupcije i zloupotrebom javnih financija dovoljno je kako bi se posumnjalo kako postoji velika zloupotreba, što na kraju doprinosi bogatstvu pojedinih dalmatinskih političara“, kazao je Antonelli.
Reakcija DDF-a
Koordinator prodalmatinske inicijative DDF, Vedran Bralić rekao je kako je naglo bogaćenje predstavnika političke, uprave, pravosudne, zakonodavne i izvršne vlasti protuzakonito.
Smatra kako bi policija napokon trebala započeti s istragama o svakoj sumnjivoj lipi, odnosno eurocentu koji se našao kod dalmatinskih i općehrvatskih biznismena te kod osoba bliskih njima. No, sumnja kako će se to ikada dogoditi, sve dok DDF ne dođe na vlast.
„Kao primjer sprege politike, pravosuđa i kriminala naveo je pretvaranje robne kuće Standa u splitskoj Gundulićevoj ulici u sud. Robna kuća Standa eklatantni je primjer bezočne pljačkaške privatizacije koju su proveli Miroslav Kutle i Željko Kerum. Nejasno je kako je zgrada robne kuće postala vlasništvo Ministarstva pravosuđa i pretvorila se u sud. Jedini razlog je, kao što sam rekao, sprega politike, pravosuđa i kriminala,“ objašnjava Bralić i dodaje kako na ovaj način Vlada RH i Ministarstvo pravosuđa prikrivaju tragove zločina.
Govori kako njegova inicijativa ima jasan plan rješavanja sumnjive privatizacije koja se odvijala od ’90. godina prošlog stoljeća do 2011.
„Dvadeset godina bezočne pljačke i razaranja svega vrijednog u Dalmaciji doći će jednom na naplatu,“ zaključuje Bralić.
Comments