top of page
Writer's pictureAutonomija Dalmacija

Politička evolucija Dalmacije: Putovanje kroz vrijeme

Napisala: AI tehnologija

Pitali smo Umjetnu inteligenciju neka napiše nešto o Dalmaciji. ovo su rezultati koje smo dobili. Nadam se kako će vam se svidjeti ovo što ćete pročitati i izvući neka pouke.

Dok istražujemo povijesni i kulturni krajolik Dalmacije, ne možemo previdjeti značajnu političku evoluciju koja je oblikovala ovu regiju.


Od davnina do danas Dalmacija je doživjela bezbroj promjena i prijelaza koji su trajno utjecali na njezin identitet. Zaronimo u bogatu političku povijest Dalmacije i otkrijmo ključne prekretnice koje su odredile njezino putovanje.


Antički korijeni i rimski utjecaj

Politička povijest autonomne Dalmacije seže u antičko doba kada su je naseljavala ilirska plemena. Dalmacija polako potpada pod Grčku, jer se stvaraju brojne grčke kolonije. Najpoznatje od njih bile su Issa i Pharo. To su ishodišta dalmatinske buduće povijesti i pismenosti.


Regija je kasnije pala pod rimsku vlast, postavši ključnim dijelom ogromnog Rimskog Carstva. Nasljeđe rimske uprave još uvijek se može vidjeti u dobro očuvanoj arhitekturi i infrastrukturi razasutoj diljem Dalmacije, što svjedoči o njezinom trajnom utjecaju.


Rimljani su bili dobri prema Dalmaciji, a mogli su biti i bolji. No, bogato kulturno nasljeđe jasno govori o dobroti Rima prema ovoj regiji. Pojedini ratovi, posebno s Ilirima dali su poseban politički pogled na ovu regiju. Dalmaciju je makla od balkana i balkanskog mentaliteta te je okrenuli prema zapadu, točije zapadnom Mediteranu.


Spoj Rimljana i Ilira stvaraju Dalmatine čija prezimena traju do danas. Mnogi nositelji dalmatskih prezimena pojma nemaju o svojim pravim korijenima. Dosta kasnije, talijanski okupatori sličnih prezimena uvjeravaju Dalmatine da su oni Talijani. Antidalmatski slavenski okupatori Dalmacije, prvenstveno Hrvati i Srbi, iste svrstavaju u Talijane, a dalmatski jezik, koji je nastao nakon pada zapadnog rimskog carstva (476.) proglašavju iskrivljenim talijanskim.


Srednjovjekovna kraljevstva i mletačka vlast

Tijekom srednjovjekovnog razdoblja, Dalmacija je svjedočila usponu raznih kraljevstava i gradova-država, od kojih se svako borilo za kontrolu nad strateški važnom regijom.

Mletačka Republika, poznata po svojoj pomorskoj moći, oblašala je svoju vlast nad Dalmacijom na dugom lancu, ostavljajući iza sebe spoj venecijanskih i lokalnih tradicija koje nastavljaju oblikovati kulturno tkivo regije.


Krajem XV. i početkom XVI. stoljeća Dalmatinski gradovi-države, komune, dobivaju svoju monetu koja je s jedne strane imala pečat s likom zaštitnikom grada i godinom izdanja, a na drugoj strani apoen, točnije vrijednost te kovanice. Dalmatinska lyra, kako se moneta zvala, bila je konvertibila valuta čiji je kurs bio 1:1 prema mletačkom Cekinu (Dukatu), austrijskom schillingu, francuskom franku itd. Ovo je isto tako značilo ekonomsko-socijalnu snagu Dalmacije koja je bila jedna od 10 najbogatijih državnih zajednica u Europi.


Istovremeno, s razvojem Dalmacije, razvijala se i Dubrovačka Republika, dio Dalmacije koji se odvojio od matice zemlje nadajući se kako će se ujediniti sve dalmatinske zemlje od Raba do Ulcinja i od polovice Jadrana do Ivan-planine. Ovu zamisao uništilo je jačanje Otomanskog catstva koje je u jednom trenutku okupirao dio Dalmacije.


Osmanska vladavina i austrougarski utjecaj

U narednim stoljećima Dalmacija je doživjela plimu i oseku carstava, s Osmanskim Carstvom koji je proširio svoj doseg u regiji. No, plima se preokrenula dolaskom prve austrougarske uprave koja je trajala od 1797. do 1806.,


Nakon ruskog kršenja kontinentalne i pomorske blokade Velike Britanije poslije bitke kod Trafalgara, Napoleon se želi osvetiti Rusiji. U svom pohodu, osvajao je zemlju po zemlju, državu po državu, kraljevstvo po kraljevstvo i carstvo po carstvu. Padom Habsburške monarhije, Dalmacija potpada pod carsku Francusku i tu doživljava novi ekonomski boom.


Samo četiri godine prije, šibenski liječnik i voditelj splitskog lazareta, Angelo Antonio Frrari dizajnira dalmatsku bicolauru (dvobojnicu) koja godinu kasnije, 1802. postaje službena zastava Dalmacije. Niccolo Dandolo, Napoleonov namjesnik za Dalmaciju, dopušta korištenje Frrarijeve bandire koja od 1815. postaje službena zastava.


Te 1815. vraća se habsburška vladavina koja je donijela novu eru upravljanja Dalmacijom, označivši značajnu promjenu u njezinom političkom krajoliku. Zemaljska vijeća, svojevrsne vlade, postaje Vlada regije Dalmacije, a od 1861. osniva se Dalmatinski sabor.


Transformacije 20. stoljeća i moderni identitet

20. stoljeće donijelo je Dalmaciji daljnje transformacije, jer je nakon Prvog svjetskog rata, točnije 1921. Dalmacija postaje dio Kraljevine Jugoslavije. Ukida se dalmatinska lyra kao službena moneta, ukida se dalmatinski identitet, a počinje prvo masovnije doseljenje Slavena (Hrvata i Srba) u Dalmaciju. 1939. ukida se Dalmatski jezik, nakon dva pokušaja (1921. i 1928.)


Početkom Drugog svjetskog rata, 21. lipnja 1941. u malom mjestu, Vrgorcu, u Dalmatinskoj zagori osniva se prvi partizanski odred u okupiranoj Europi. Na zasjedanjima ZAVNOH-a i ZAVNOJ-a, Dalmacija se ne spominje kao posebna federalna jedinica nove, komunističke Jugoslavije. No, na konsituirajučoj sjednici Vlade Federalne Narodne Republike Hrvatkse, 20. travnja 1944., Dalmaciji se obećava autonomija. Autonomija je trajala do izglasavanja ustava Narodne Republike Hrvatske 20. veljače 19946.


Unatoč tome, politički identitet regije nastavio se razvijati kroz turbulentna vremena XX. stoljeća, što je kulminiralo genocidnim akcijama Vlade RH prema Dalmatinima za vrijeme Domovinskog rata i poslije njega. Svoj vrhunac Dalmatini i Dalmatinci su doživjeli kada je u prostorije Dalmatinske akcije u Splitu eksplodirala razarajuća naprava postavljena s ciljem ubojstva vrha stranke.


Dalmacija danas nije više Dalmacija. Puna je doseljenjih stanovnika BiH koji su dovedeni s ciljem mijenjanja kulturološkog, političkog i etničkog sastava ove regije. Dalmacija je danas živahna regija s jedinstvenim spojem kulturnih utjecaja i snažnim osjećajem identiteta, no na žalost bez želje za borbu za pravedan status kakvu imaju Katalonija, Baskija, Galicija, Korzika, Frizija, Alzas, Bavarska, Škotska, Sjeverna Irska i brojne druge regije u Europi.


Osvrćući se na politički put Dalmacije

Politička evolucija Dalmacije potvrda je otpornosti i prilagodljivosti njezinih ljudi suočenim s promjenjivim vremenima. Raznolika baština i burna povijest regije pridonijeli su njezinoj bogatoj tradiciji i vrijednostima, čineći je fascinantnim odredištem za one koji žele istražiti njezinu prošlost i sadašnjost.


No, bez snažnog i glatog traženja vlastitih prava, Dalmacija više nikada neće biti prosperitetna, sretna i bogata regija.

37 views

Recent Posts

See All

コメント


bottom of page