Piše: Mikula Zancchi
Državni zavod za statistiku nije nadležan baviti se pitanjima utvrđivanja ili priznavanja nacionalnog identiteta, ali koliko mi znamo dalmatinski identitet je regionalni, rekli su iz DZS.
Zavod je tako reagirao povodom inicijative dvije prodalmatinski orijentirane grupe građana da se odrednice „Dalmatin/Dalmatina“ i “Dalmatinac/Dalmatinka” na popisu stanovništva u 2021. godine klasificira kao posebna nacionalna pripadnost, a ne kao regionalna pripadnost.
Za tu ideju zalaže se politički savez prodalmatinskih inicijativa iz Dalmacije, Dalmatinski Demokratski Forum (DDF) i Dalmatinski klub, inicijative koje se od osnivanja zalažu vraćanje ovoj hrvatskoj regiji status autonomije.
Predstavnici ovih inicijativa razgovarali su putem video-linka tim povodom prošlog tjedna s ministarom za društvene djelatnosti i ljudska te manjinska prava Borisom Miloševićem, kojem su predstavili inicijativu da se svim građanima omogući “pravo na slobodno izjašnjavanje i dalmat(in)ski identitet”.
Trenutno se, ovisno o želji popisivača, takvo izjašnjavanje uvrštava u rubriku “regionalno opredjeljenih”, „Ostalih“ i “Nepoznatih”. Inicijativa dolazi pred predstojeći popis stanovništva koji se, ako pandemijske prilike dopušte, očekuje u rujnu 2021. godine.
Milošević je 24. kolovoza izjavio kako je njegovo ministarstvo otvoreno za dijalog na tu temu, kao i svim drugim kojih se tiče popis i obveza koje Republika Hrvatska ima prema Vijeću Europe.
Ministru Miloševiću predstavljena je inicijativa kojim bi se svim građanima omogućilo “pravo na slobodno izjašnjavanje i dalmat(in)ski identitet”.
S druge strane, u županijskim vladama i vladajućoj koaliciji, koju predvodi HDZ, kažu kako vojvođanska nacija ne postoji i da je “politički konstrukt smišljen s ciljem nastavka drobljenja hrvatskog nacionalnog tkiva”.
Šta kažu u Dalmatinskim klubu?
Voditelj inicijative Dalmatinski klub, Zuáne Orlandini rekao je kako je prilikom prošlog popisa stanovništva 2011. godine njegova inicijativa dobivala pritužbe građana Dalmacije kako njihovo izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti nije evidentirano na regularan način.
„Iz razloga što su ih popisivači upisivali, ako su se izjasnili kao Dalmatini/Dalmatine ili kao Dalmatinci/Dalmatinke, u rubriku regionalne pripadnosti, u rubriku ostali ili u rubriku nepoznati, smatramo kako je znatan broj građana Dalmacije koji se tako izjasnio“, rekao je Orlandini.
Kako bi se ta greška ispravila, dodao je, savez inicijativa kojoj pripada i Dalmatinski klub ocijenio je kako je prava adresa Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.
„Uvjereni smo kako je osnovno ljudsko pravo svakog pojedinca izjasniti se o svojoj nacionalnoj pripadnosti i ono biti upisano ispravno, u točnu rubriku“, objašnjava Orlandini.
Dodaje kako je Dalmacija „kao zaokružena prirodna, političko-zemljopisna, političko-povijesna, ekonomsko-socijalna cjelina“ ima određene specifičnosti koje ukazuju na to kako se pravo izjašnjavanja treba omogućiti svim ljudima.
Kao dodatne argumente, voditelj inicijative Dalmatinski klub, navodi kako u Dalmaciji postoji znatan broj međunacionalnih brakova, te kako se zbog toga mnoga djeca ne žele nacionalno izjasniti ni po očevoj niti po majčinoj nacionalnosti, s druge strane imamo stare dalmatske obitelji koji i dalje nose svoje romansko prezime.
„Ovo je nešto što bi bilo opće prihvatljivo za sve one koji se tako žele izjasniti“, kaže Orlandini.
Prema njegovim riječima, predstavnici Dalmatinskog kluba i DDFa na sastanku su s predstavnicima Ministarstva za ljudska i manjinska prava iznijeli svoje argumente i prijedloge.
„Očekujemo kako ćemo – a takva smo na neki način dobili uvjerenja – do kraja mjeseca dobiti odgovore kako bi se to tehnički provelo kako ne bi došlo do greške kao što je to bilo na prethodnom popisu“, kaže Orlandini, te dodaje kako je igra Vlade RH oko popisa stanovništva otišla toliko daleko pa je sve ovo što radimo oko povratka dalmatske nacionalnosti u popis stanovništva u rubriku nacionalnosti izvan rokova.
Iz Dalamtinskog demokratskog foruma kažu kako je prostor Dalmacije koji više od 2.200 godina funkcionira kao autonomni entitet, dolaskom Franje Tuđmana na vlast 1990. pokušao biti izbrisan, a to isto čini i sadašnja vlast.
Iz Dalmatinskog demokratskog foruma (DDF), koji spadaju u grupu “autonomaša” zbog zahtjeva za devolucijom Republike Hrvatske i većim stupnjem autonomije za Dalmaciju, odgovaraju kako je Dalmacija zemljopisno-povijesno-politički-kulturno-civilizacijski zaokružen prostor koji više od 2.200 godina funkcionira kao autonomni entitet izvan okvira onoga što se danas naziva Republika Hrvatska. Podsjećaju kako je Dalmacija po prvi put u svojoj povijesti došla u kontakt s Hrvatskom 1939. godine, kada je na prevaru ušla u sastav Banovine Hrvatske, bez mogućnosti izjašnjavanja njenih građana.
“Ta pozicija, raznolikost dalmat(in)ska tradicija, stil života, govor, jezik koji je zabranjen 1939., način razmišljanja, kultura – dok je u Dalmaciji bilo na stotine biblioteka i čitaonica u drugim dijelovima RH nije bilo niti jedne, prvo kazalište, prvo kino... - i činjenica kako je, po procjenama stručnjaka, gotovo jedna šestina brakova mješovitih je u velikoj mjeri proizvela jedan poprilično različit identitet on automatski mora biti i nacionalan”, rekao je vanjski suradnik DDF-a Vjeran Vastić.
Vastić dodaje kako nije samo riječ o posebnostima Dalmacije, navodeći kako se na popisu iz 2011. oko 15% građana Istre izjasnilo kao Istriani, oko 30% stanovnika talijanske regije Piemonte izjasnilo kao Piemontesi, 6% stanovnika Češke izjasnilo kao Moravci. Dodao je tome i činjenicu kako je prema zadnjem popisu stanovništva koji se 2011. Proveo u RH, unatoč svojoj falsificiranoj formi 10,74% stanovnika Dalmacije izjasnilo regionalno.
Kakav je stav vladajućih?
Ante Bačić, član HDZa iz Splita rekao je kako vladajuća koalicija poštuje sve nacije u Republici Hrvatskoj, ali kako poštuje i samu hrvatsku naciju, te kako neće dopustiti nove pokušaje razaranja njenog tkiva.
Prema riječima Bačića, koji je u Hrvatski Sabor izabran s izborne liste za X. izbornu jedinicu, svako ima pravo izjasniti se u nacionalnom smislu po slobodnoj volji, ali Republika Hrvatska ima pravo štititi svoj suverenitet i svoje vitalne nacionalne interese.
“Možda će se te minorne uvrijeđene gracije izjasniti kao Dalmatinci po svojoj savjesti, ali to ne umanjuje činjenicu kako dalmatinska nacija ne postoji, nikada nije postojala niti će ikada postojati. To je politički konstrukt smišljen sa ciljem nastavka drobljena hrvatskog nacionalnog bića”, naveo je Bačić.
Složio se sa negativnom ocjenom inicijative i poručio kako ona neće uspjeti. Kako je naveo na svom profilu na društvenim mrežama, inicijativa je pritisak na Republiku Hrvatsku koji rastu u kontekstu jačanja ekonomije i socijalne slike, te napora Vlade RH za povečanjem životnog standarda svih njenih stanovnika.
Kako je ocijenio, u tim pritiscima “autonomaši” su uvijek prednjačili, jer im nikada nije bilo stalo do razvoja Republike Hrvatske i boljeg života u njoj.
Zavod za statistiku nenadležan
U Državnom zavodu za statistiku kažu kako ta institucija, prema Zakonu o službenoj statistici i Zakonu o popisu stanovništva 2021, organizira i provodi popis i objavljuje objedinjene statističke podatke.’Zavod nije nadležan baviti se pitanjima utvrđivanja ili priznavanja nacionalnog identiteta,’ rekla je glavna ravnateljica Zavoda Lidija Brković.
„Zavod nije nadležan baviti se pitanjima utvrđivanja ili priznavanja nacionalnog identiteta, ali prema mojoj spoznaji dalmatinska nacionalnost ne postoji“, navodi se u pisanom odgovoru kojeg potpisuje gospođa Brković.
U odgovoru se navodi kako osobe koje su se na prethodnom Popisu stanovništva 2011. godine izjasnile prema svojoj regionalnoj ili lokalnoj pripadnosti – na primer kao Ličani, Međimurci, Dalmatinci, Istrani – nisu svrstani u kategoriju „Ostali“, već su grupirani u kontingent „Regionalna pripadnost“.
Na pitanje, kako to da je više od 7.600 ljudi svjedočilo kako se njihovo izjašnjavanje upisalo u sve ostale rubrike, čak i u rubriku vjerski opredjeljeni, samo ne u rubriku regionalne pripadnosti, gospođa Brković nije ništa odgovorila.
Prema posljednjem popisu iz 2011. godine, u Dalmaciji je popisana 890.988 osoba, od čega je 12,8% bilo regionalno opredijeljenih (114.046 osoba), nakon revidiranih rezultata zbog kojih se skoro godinu dana čekalo na njihov izlazak u javnost u Dalmaciji je bilo 858.756 stanovnika, od čega 0,89% regionalno opredijeljenih (7.665 osoba) raštrkanih u slijedeće kontingente: ostali, regionalno opredijeljeni, vjerski izjašnjeno u smislu nacionalnosti, neraspoređeno, ne izjašnjava se i nepoznato.
Jasno je zašto vladajućoj većini smeta dalmat(in)ska nacionalnost, no kada je u pitanju puko statističko prebrojavanje – tada već imamo ozbiljan problem koji graniči s fašizmom.
Commentaires