Obzirom da se 90% Dalmatinaca u anketi agenciju CCO izjasnilo kako žele vidjeti Dalmaciju kao autonomnu regiju u sastavu RH, zanimalo nas je razmišljanje onih koji se tako izjasnili. Stoga smo zamolili agenciju da još jednom pozove tih 5,400 ispitanika i da nam kažu kako oni vide funkcioniranje te i takve dalmatinske autonomije.
Svih 5,400 ljudi bilo gotovo jednoglasno odgovorilo je na postavljena pitanja. Prema njima Dalmacija treba imati svoju autonomiju, svoj Sabor, svoga Guvernera i svoju Vladu, svoj Vrhovni i Ustavni sud.
„Zamislite što bi danas mogao postići Dalmatinski Sabor i njezino izvršno tijelo da joj Republika Hrvatska prizna autonomiju“, rekao je jedan od ispitanika.
Prema razmišljanjima ispitanika, koji su otprilike gotovo istog razmišljanja kao i vrh Inicijative DDF, autonomna dalmatinska regija trebala bi se moći samofinancirati, a broj jedinica I° (općine i gradovi) trebale bi biti samoupravne jedinice u pravom smislu te riječi, a njihov broj daleko manji. Ispitanici žele vidjeti hrvatski dio Dalmacije kao zajednicu 25-30 komunalnih općina koje će se također moći samofinancirati.
Regija bi, prema njima, trebala imati svoj Ustav i pravo nadgledati i donositi zakone o svim pitanjima koja su od značaja za regiju Dalmaciju, a komunalne općine bi trebale imati pravo nadgledati i donositi propise koje su od značaja za pojedinu komunalnu općinu.
U Dalmaciji poslovi poput zaštite okoliša, komunalnih usluga, upravljanja vodama, gospodarenja otpadom, kontrole onečišćenja, ribarstva i hitnih službi, tisak i mediji, obrazovni sustav, zdravstveni sustav, usluge zaštite, zaštite prava radnika, zaštita prava na području stanovanja, zaštita prava potrošaća i korisnika usluga, sport, umjetnost i kultura; javne usluge i uprava, trebali bi među ostalim pripadati regionalnim i komunalnim vlastima, smatraju ispitanici.
Prema njima, Dalmatinski Sabor bi mogao učinkovitije zaštititi prirodnu raznolikost, lokalnu kulturu, baštinu, manjine (rodne, nacionalne, seksualne, vjerske, jezične...), gospodarstvo, tvrtke, proizvode. Također su razmišljanja da bi službeni jezik u Dalmaciji trebao biti dalmatinski (!?). Na pitanje koji je to dalmatinski jezik rekli su nam pa onaj naš stari jezik koji je davno nestao. Vjerojatno misle na dalmatski.
Dalmatinski Sabor bi, u autonomnoj Dalmaciji, mogla donijeti zakone i imati vlast nad održavanjem izbora i referenduma o lokalnim pitanjima, bankama, korporacijama, socijalnim pitanjima, kao što su obitelj i zaštita djece, socijalna sigurnost, zapošljavanje, stanovanje, zajednica, javne i socijalne službe, zdravstvo, sport, rekreacija itd.
Većina od 5,400 ispitanika misli da bi Dalmacija tako trebala dopustiti istospolne brakove, a za posvajanja djece od strane istospolnih partnera nisu baš sigurni. „Više zbog okoline, nego zbog vrste partnerstva“, odgovorili su neki od njih.
Svih 5,400 ispitanika rekli su kako crkvi nije mjesto u školi i da bi autonomna Dalmacije trebala izbaciti vjeronauk iz školskih klupa, a uvesti građanski odgoj i seksualni odgoj, te informatiku kao obavezne predmete. isto tako svi su se izjasnili da autonomna Dalmacije ne bi smjela davati proračunske novce crkvi, već udrugama za građanska prava, ali Crkvi treba nametnuti velike poreze.
Više poreza i dohotka ostajlo bi u regiji, tako da zakoni mogu koristiti proračun za infrastrukturu, ceste, obnavljanje propadajuće izgrađene baštine, za provedbu održive gospodarstvene politike koja poštuje lokalne interese! Smatraju da bi Dalmacija u Zagreb trebala slati samo do 30% vlastitog inkasa, a u Slavoniju ništa.
A povrh toga, autonomna Dalmacija trebala bi, prema njima, imati vlastitu nacionalnnu Akademiju, nacionalni Teatar, nacionalnu Operu, nacionalni Muzej, nacionalnu Sveuilišnu i znanstvenu knjižnicu, nacionalnu banku, sportske timove i prvenstva, regionalne praznike neovisne o republičkima, shemu registarskih tablica vozila, emisije vlastite monete itd...! Mnogi znaju da je Dalmacija nekada imala svoju monetu, ali se ne mogu sjetiti kako se zvala, ali znaju da nije bio ni Dinar, ni Kuna. Dalmatinska moneta koja je bila u opticaju od kraja XV. stoljeća do 1921. bila je Lyra.
Ispitanici isto tako žele da Dalmacija bude u svojim povijesnim granicama, tamo gdje se to može biti, jer ovakav sustav jednostavno nije dobar.
Comments