piše: Goran Marasović
Unatoč rastu broja nezaposlienih u Dalmaciji, koji trenuto prelazi 160.000, potražnja za radnom snagom iz inozemstva je povećana. Tako je od početka godine izdano je 12.456 dozvola za rad stranaca u Zlatnoj regiji.
Prema podacima splitske podružnice Hrvatske gospodarske komore (HGK), zbog coronakrize potražnja za radnicima u 2020. godini pala je za više od četvrtine u odnosu na 2019. godinu. No, ove godine, unatoč nastavku coronakrize i rastu broja nezaposlenih u našoj regiji potražnja za stranim radnicima je povećana.
Pad potržnje za radnom snagom iz inozemstva, prema predviđanju HGK, ne očekuje se niti u idućoj godini. Iznimka će biti jedino javni sektor graditeljstva gdje se, zbog stranačkog zapošljavanja, ne očekuje zapošljavanje stranaca. Dok bi, ovisno o epidemiološkoj situaciji, povećanu potražnju za radnicima mogao bi imati turistički i građevinski sektor.
Rast potražnje za stranim radnicima
Da je tržište rada i dalje pod snažnim utjecajem, za Dalmaciju neprijateljskog, neoliberalizma pokazuje i zadnji OVI index, odnosno mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta. Taj indeks za veljaču ukazuje da je u Dalmaciji potražnja za domaćim radnicima bila 38% manja, a za stranim radnicima 42% veća nego u veljači 2020. godine.
„Već gotovo deset godina bilježi se dramatičan pad zapošljavanja domicilnog stanovništva i porast potražnje za stranim radnicima. U veljači ove godine opažaju se isti trendovi, s time da se uočava i porast za stranim radnicima u zanimanjima koja nisu vezana za građevinski i turistički sektor. Primjerice, potražnja za programerima iz Ukrajine je porasla za 17% u odnosu na veljaču 2020. godine“, navodi se u zadnjem OVI indexu.
U ukupnom rastu potražnje za radom iz istočnoeuropskih tržišta rada, kako se objašnjava, najviše doprinosi rast potražnje za zanimanjima koja su vezana za studentske i sezonske ugovore na koje domicilni radnici ne pristaju ili teško pristaju. Tu se bilježi rast od 70%, dok je potražnja za zanimanjima vezanim za ugovore na određeno i neodređeno pala za više od 50%.
Konobar, kuhar, prodavač, čistač, pomoćni kuhar, zidar, medicinska sestra, vozač, bravar i tesar, prema podacima HZZ najtraženija su zanimanja u kojima proteklih godina zaposleno najviše stranaca unatoč velikom broju potencijalnih djelatnika s tim zanimanjima na birou.
Od početka godine oko 12,5 tisuća radnih dozvola strancima
Sva ta radna mjesta popunili su strani radnici. Od ove godine VladaRH ne propisuje godišnju kvotu za uvoz stranih radnika, već HZZ na traženje poslodavca dovodi radnike iz inozemstva. Bez obaveze testa tržišta rada poslodavci mogu uvesti radnu snagu, a riječ je o 42 zanimanja kojih u Dalmaciji navodno nedostaje.
Od početka ove godine do 31. ožujka, lokalne ispostave Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u Dalmaciji izdalo je 12.465 dozvola za rad stranih radnika u Dalmaciji. Od tog broja, kako su nam odgovorili iz MUP-a, 5.612 dozvola izdano je prema odredbama novog Zakona o strancima, dok su preostale dozvole izdane temeljem kvotnog sustava koji je vrijedio do početka ove godine.
„Najčešće dozvole za boravak i rad izdane su za djelatnosti graditeljstva – 8.393; industriju – 1.344; promet i veze – 855 te turizam i ugostiteljstvo – 816“, navode iz MUP-a.
Dodaju i kako je od 5.612 izdanih dozvola za boravak i rad po novom zakonu, za novo zapošljavanje izdano 2.783 dozvola, za produljenje 2.560, za sezonski rad do 90 kalendarskih dana 47 dozvola te 222 dozvole po članku 110. Zakona o strancima. Tim člankom zakona određuju se posebne kategorije radnika, izvan 42 propisana zanimanja, za koje nije potrebno provesti test tržišta rada.
Na primjer, riječ je o stranom dopisniku akreditiranom u Republici Hrvatskoj za područje četiriju dalmatinskih županija, ključnim osobama u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima, vrhunskim sportašima, umjetnicima. Ta je radna snaga bila izuzeta i iz kvotnog sustava.
Koji se radnici najviše uvoze
Prema podacima koje smo ranije prikupili od HZZ-a, oni su u prva dva mjeseca dopustili uvoz 3.785 radnika.
Poslodavci su najviše tražili strane radnike za rad u turizmu, a od zanimanja su tražene čistačice, sobarice, konobari i pomoćni konobari, kuhari i pomoćni kuhari, kuharski radnici, radnici na recepciji.
S druge strane, MUP-ovi podaci kazuju da među do sada izdanim radnim dozvolama, prednjače zanimanja u građevini – zidari, tesari, radnici visokogradnje, armirači, fasaderi. Traženi su i vozači teretnih vozila te elektroinstalateri. Sva ta zanimanja nalaze se na listi deficitarnih, za koja nije potrebno provoditi test tržišta rada.
Zbog čega nedostaje radnika?
„Fasadera mi uopće nemamo, a znamo koliko je taj profil radnika i s obzirom na energetsku obnovu potreban“, navodi se iz splitske podružnice HUP-a ukazujući na loš obrazovni sustav, ali i lošu percepciju radnika u graditeljstvu.
„Građevinska struka zahtjeva kvalitetno majstorsko znanje. Tu je školski sustav jako važan. Strukovne škole su nikakve, puno su lošije nego u bivšoj državi“, vele iz HUP-a govoreći o razlozima nedostatka domaćih radnika.
Navode kako radnika ima. No, kada se spoji loš obrazovni sustav i loša percepcija radnika u građevini, odnosno majstorskih zanimanja, čemu treba pridodati i niske plaće, dolazi do "nedostatka radne snage".
„Doći će vrijeme kad će građevinsko/majstorska zanimanja biti cijenjena i kada će ti ljudi imati veće plaće. I mi na tome radimo kroz Kolektivni ugovor s granskim sindikatom, ali država mora raditi kontrolu po Kolektivnom ugovoru. To je jako važno“, navodi se.
Naime, Kolektivni ugovor za graditeljstvo, potpisan u kriznoj 2020. godini, propisuje minimalnu osnovnu plaću od 4,2 tisuće kuna. On je odlukom ministra, proširen na sve poslodavce u djelatnosti, dakle i na poslodavce koji nisu članovi HUP Udruge poslodavaca graditeljstva koja je potpisnica tog dokumenta.
No, provode li ga tvrtke na koje je ugovor proširen ili su one nelojalna konkurencija, trebalo bi kontrolirati kroz inspekcijske nadzore.
Bitno je to i zbog činjenice da graditeljstvo povlači i najviše stranih radnika koji bi trebali imati iste uvjete rada kao i domaći radnici. Stranih radnika trebat će i u ovoj godini.
Graditeljstvo treba najviše radnika
Da je graditeljstvo djelatnosti u kojoj se očekuje povećano zapošljavanje, jasno je i iz podataka MUP-a prema kojima se najviše dozvola, izdaje za zanimanja u tom sektoru. Graditeljstvo je i lani prednjačilo po broju izdanih dozvola za rad stranih radnika.
Prema podacima MUP-a, lani je za područje Dalmacije izdano ukupno 79.284 dozvola za boravak i rad, sve dozvole za boravak i rad izvan nacionalne kvote. Prema ukupnom broju izdanih dozvola prednjačilo je upravo graditeljstvo s 39.640 stranaca, a potom turizam i ugostiteljstvo s 10.993 stranih radnika te industrija s nešto više od šest tisuća radnika.
Većina radne snage u graditeljstvu pristiže iz susjedne Bosne i Hercegovine te potom Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije i Ukrajine. Kada se priča proširi na brodogradnju, najviše radnika u tom sektoru stiže iz Indije i Egipta.
Prema sezonskim kretanjima od veljače kreće veća potražnja za radnom snagom, jer je to vrijeme priprema za sezonske poslove – bilo da je riječ o graditeljstvu, poljoprivredi ili turizmu. Podaci o potražnji za radnom snagom, prema OIV indexu, za sada ne ohrabruju, jer se opet očekuje priliv radnika iz susjednih i bliskih država, dok će dalmatinski radnici i dalje biti nezaposleni.
Oporavak turizma očekuje se tek iduće godine
Uslužne djelatnosti, a tu je i turizam o kojem je domaća ekonomija izrazito ovisna, i dalje bilježe pad potražnje za domaćim radnicima. Oporavak turističkog sektora na Mediteranu očekuje se tek 2022. godini. Koliko će Dalmacija uspjeti izvući od turizma u ovoj godini ovisi prvenstveno o epidemiološkoj situaciji.
„Ova sezona bit će relativno loša. Treba preživjeti do 2022. godine. Na žalost, mi smo kategorija koja je najlošije prošla u ovoj pandemiji“, veli Stipe Jeličić, vlasnik konobe Mizarola iz Sućurja na Hvaru.
Podaci HZZ-a kazuju da su trenutno najtraženiji radnici u turističkom sektoru, ali opet ne domicilno stanovništvo već najčešće iz Srbije i BiH, a Jeličić smatra da će ova sezona počivati na stalnoj radnoj snazi te da će tek rijetki sezonci biti pozvani na rad.
„Uvoz radne snage u turizmu ove će godine biti iluzija“, veli Jeličić podsjećajući kako su se i druge turističke zemlje zbog pandemije coronavirusa suočile s padom potražnje njihovog domicilnog stanoviništva gdje su profitirali radnici koji dolaze iz istočnoeuropskih država za razliku od Francuske, Španjolske i Portugala koji prvo zapošljavaju lokalno stanovništvo, pa tek onda strano.
Osim toga, turistički sektor u Dalmaciji već sada ima značajan višak lokalne radne snage što je posljedica uvoza radnika u tom sektoru.
„Nekih 60 do 70% radnika u turizmu je višak, jer uzimaju isključivo strane radnike“, objašnjava Jeličić navodeći kako njegova tvrtka nastoji očuvati radna mjesta u turizmu zapošljavanjem već poznatih domicilnih radnika, dakle osigurati radnu snagu „unutarnjom preraspodjelom“.
Uskršnji blagdani za Dalmaciju su obično prvi pokazatelj turističke sezone. No, rezervacije su usporene, kao i za cijelu sezonu. Dalmacija bi trebala naći model koji bi osigurao što uspješniju turističku sezonu s domaćim radnicima unatoč pandemiji coronavirusa To bi gostima omogućilo lakše prepoznavanje destinacije, pružatelja smještaja, prijevoza, turističkih atrakcija koji su usvojili svjetske standarde zapošljavanja u ovoj za nas bitnoj gospodarskoj grani.
Comments