piše: prof. Mila Grubišić
Samostalni Pharos i drugi dalmatinski gradovi
Kao i Issa, tražio je i samostalni Pharos mjesto za svoju ekspanziju na dalmatinskom kopnu. Tražio je mjesto gdje će moći sa sigurnošću prodavati robu koja je proizvedena na otoku ili dolazila iz Grčke.
U tom nastojanju, Pharani su se sukobili s Iadrassincima (Zadranima) i njihovim saveznicima. Sačuvan je natpis, nađen na Pharosu, koji govori o pobjedi Pharana nad Iadrassincima, tj. stanovnicima Iadrasse, kasnije Iadere, današnjega Zadra. U tom natpisu posvećuju Pharani oružje zaplijenjeno od Iadrassinaca i njihovih saveznika jednome od svojih božanstava.
Iadrassinci i njihovi saveznici pripadali su širem ilirskom plemenu Liburni koji su se opirali prodorima Pharana na njihova područja, isto onako kako su se hvarski Iliri odmah u početku opirali njihovoj kolonizaciji na Pharosu od strane Grka. Vjerojatno je kako su Pharani poslije pobjede nad Liburnima podignuli svoje uporište na liburnijskm tlu. Najvjerojatnije su podignuli Asseriju (Podgrađe kod Obrovca), Barbariju (Bribir), čiji su bedemi potpuno isti onima kojima je bio utvrđen sam Pharos i toranj Tor koji se uzdiže nad Jelsom na Hvaru. Međutim, to kolonizatorsko nastojanje Pharosa nije pustilo korijenje dublje, i osim spomenutog sukoba s Iadrassincima ne nalazimo nikakvog spomena ni traga u kasnijim razdobljima.
Osim Pharosa podigoše Grci na istom otoku još jedno svoje naselje i to na mjesto današnjeg grada Hvara, koje je bez sumnje nosilo naziv Dimos, kako nam to pokazuju mnogobrojne kovanice koje su bile sredstva plaćanja ove samosalne grčke kolonije.
Bilo je na dalmatinskom kopnu u IV. stoljeću prije Krista u kraju između današnjeg Šibenika i Trogira grad Heraclea, najvjerojatnije današnja Rogoznica, a na Neretvi, nedaleko od njezina ušća jedno trgovačko naselje kojemu dugo nismo znali naziv. Danas znamo kako se to naselje zvalo Tolera - današnje Ploče.
Kada je u prvoj polovici IV. stoljeća prije Krista Pseudo Scylax pisao svoj “Periplus”, nalazili su se na dalmatinskoj obali i otocima grčki gradovi koje on takvima naziva: Issa (Vis), Pharos (Stari Grad) i Heraclea (Rogoznica). Pored toga, do tada su već postojali Dimos (Hvar) i Tolera (Ploče), kao jedino grčko naselje na rijeci Neretvi. U III. stoljeću prije Krista u cvatu su gradovi spomenute issejske faktorije: Tragurion (Trogir), Repetition (Stobreč), Salona (Solin) i jedno manje naselje kod Lumbarde na otoku Korčuli pod nazivom Korkyra Melaina.
Korkyra Melaina se do I. stoljeća prije Krista razvila u lijepi grad bogate kulture i raskošne umjetnosti. Kad je ovaj grad konkretno osnovan ne zna se točno. No, Pseudo-Scylax u svome djelu “Periplus” spominje otok Korkyru (Korčulu) i naziva ga imenom koji se i kasnije zvao. On u svome djelu spominje Korkyru Melainu kao grad zavidne ljepote, dobrih i radišnih ljudi te visoko razvijene kulture i umjetnosti. Pseudo-Scylaxove riječi ponavlja i Strabon koji spominje kako su grad Korkyru Melainu osnovali Knidijci, te se grad može locirati. Radi se o onom naselju pored Lumbarde.
Grčke kolonije Pharos i Issa brzo su procvale. Uređene poput slobodnih grčih gradova država - polisa - imale su svoj Ustav, svoje zakonodavstvo, svoju upravu i svoje sudstvo, ali su bili u stalnoj vezi s maticom zemljom i išle su u korak s njezinim napretkom i razvojem njezine kulture. Sportaši iz Isse i Pharosa također su se natjecali na Olimpijskim igrama, njihovi radovi išli su na izložbe po grčkim gradovima, ali potpuno slobodni od polovice IV. stoljeća prije Krista kovali su vlastite monete, a mnogobrojni nađeni natpisi i sculpture svjedoče o viskom stupnju njihova političkog i duhovnog razvoja.
Preko 120 godina issejska država (od 350. godine prije Krista do 231. godine prije Krista), kojoj je glavni grad bio Issa (današnji Vis), nasljednica syrakuške vlasti na srednjem Jadranu, svojim brojnim lađama, svojom organizacijom, svojom vojnom snagom i strategijom, svojim bogatstvom uljevala je poštivanje okolnim barbarima. I issejske naseobine i sama Issa i slobodni grčki gradovi poput Pharosa, Simosa, Heracleje, razvijali su se kroz to vrijem potpuno nesmetano. Njihova je trgovina cvala, njihove veze s ostalim grčkim gradovima na Mediteranu bile su žive.
댓글