piše. prof Mila Grubišić
Rimu je odgovor šutnjom Teute, koja je podcijenila stagu Rima, dobro došao. Terbalo je samo politički učiniti sve kako bi i narod, koji je tek nedavno izišao iz dugotrajnog punskog rata pristane na novi rat.
Prvi sukob s Rimom
No, uspjeli su u tome. Kada se rimsko izaslanstvo u Iliriju vraćalo iz Teutina dvorca, napadnuto je na putu. Rimski izaslanici Lucius Coruncanius mlađi i Kleemporos bivaju ubijeni.
Najnoviji podaci govore kako je Rim inscenirao napad kako bi imali povoda za napad na Iliriju. Prema novim podacima, Rim je poslao brodove koji su sličili na ilirske kako bi napali brodove u kojima su bili rimski izaslanici. Terbalo je pošto-poto osigurati legitimitet napada na istočnu obalu Jadrana.
U Rimu se brzo pročulo o ubojstvu rimskih izaslanika, potajno i po naredi Teute, što je ona odlučno prekla i predočila materijalne dokaze o tome. Teuta čak šalje svoje izaslanike u Rim ne bi li ikako izgladila nesporazum koji je nastao. Istodobno nastojala je svoj posjed na Jadranu i Jadranskome moru učrstiti i proširiti. U tu je svrhu nastavila zaposjedati Issu. Međutim, Teuta je poslala na jug još vojske koja je trebala zauzeti Epidamnos (Drač u Albaniji).
Kada Iliri nisu uspjeli osvojiti grad, opkoliše Korkyru (Krf). U toj nevolje obrate se Epidamnos, Apolonia i Korkyra Etolcima i Ahejcima. A i Rimljanima u pomoć. Etolci i Ahejci poslaše im u pomoć svoju flotu koji Iliri, potpomognuti od svojih saveznika Akarnanaca, poraziše. Sada Iliri Korkyru zauzeše i postaviše u njoj zapovjednika koji je do tada bio zapovjednik na Pharosu - Dimitriosa Pharosana (Dmitra Hvaranina), koji je kod Ilira zauzimao visoki vojni položaj i bio zapovjednik cjelokupne ilirske flote. Dimitrios je bio jako dobro upućen u snagu rimske flote i znao je veoma dobro kako se ilirska flota, koja je svojom brojčanom nadmoći mogla pobijediti samo mornarice malih grčkih polisa, nije mogla uspješno oduprijeti rimskoj koja je pobijedila Kartažane.
Kad je Dimitrios Pharosan saznao kako je velika rimska flota, od preko dvije stotine brodova, isplovila iz Tirenskog mora i kako se kreće prema Korkyri, odmah je shvatio kako je svaki otpor uzaludan i kako je stvar na istočnom Jadranu zauvijek izgubljena. Uz dopuštenje građana Korkyre, Dmitrios potpisuje sporazum s Rimom i predaje vlast nad otokom Rimljanima. Predaja se dogodila 229. godine poslije Krista. Nakon ovoga Dimitrios je predao vlast Rimljanima i nad Apolonijom i Epidamnosom.
Rimska vojska koja je došla iz Brundisiuma (današnji Brindisi, regija Apuglia, Italija) zauzme osim gradova i njihovu okolicu, a rimska flota otplovi na sjever. Tako je oslobodila Issu od ilirskog zaposjedanja. Ne samo da su oslobodili Issu već su je uzeli pod svoj protektorat, a onda krenuše prema Pharosu koji se preda bez otpora. Sada je istočni dio Jadrana bio u rimskm rukama, a rimska je vojska bila spremna krenutina sjever.
Vidjevši kako se nije spremna boriti s Rimljanima, Teuta, koja se u tom trenutku nalazila u utvrdi Rhizon (današnji Risan, južna Dalmacija, Crna Gora), zatraži mir. Rimljani pristadoše na mir pod dva uvjeta - 1. Iliri će morati plaćati danak kao i svi drugi narodi; 2. Morat će potpisati obvezu kako njeni brodovi neće smjeti ploviti južnije od Lissa (Lezhë, Lješ, Albanija) s više od dvije trgovačke brodice koje ne smiju biti naoružane. Teuta nerado potpiše dokument.
Tako grčki gradovi: Issa, Epidamnos, Pharos, Apolonia, Korkyra i ilirska plemena u Albaniji, Partini (jug Italije) i Atintani (jug Albanije) postadoše rimski saveznici. Gradovi Korkyra (Krf) i Pharos (Hvar) i još neka ilirska plemena predana su od strane Rimljana Dimitriosu Pharosanu (Dmitru Hvaraninu) neka vlada njima in bona fides (u dobroj vjeri) kao samostalan vladar, saveznik Rima.
Kad su Rimljani slobili ilirsku državu, koja je od sada obuhvaćala samo mali dio južne Ilirije od današnje granice Republike Hrvatske do grada Lezhë (Albanija) sa zaleđem, poslaše izaslanike u grčke gradove neka java Grcima kako su oslobodili istočnu obalu Jadranskog mora od ilirskog gospodarstva i gusara na korist grčkih i italskih pomoraca. S druge strane, grci su bili oduševljeni ovom pobjedom Rima nad Ilirima toliko da su u znak zahvalnosti dopustili Rimljanima sudjelovati u Istmijskim igrama čime su priznali Rimljane za civilizirani narod. Grci zadubljeni u svoju kulturu, umjetnost, filozofiju, znanost, demokraciju i slobodnu ljubav nisu shvatili kako će i oni uskoro postati plijen Rima.
Comments