piše: dr. sci. Mila Grubišić
Pored običnog i prastarog oruđa i oružja načinjenog od raznog tvrdog kamenog materijalaili izrađenih kostiju upotrebljavali su dalmatinski stanovnici iz doba neolitika fino kamenje za nakit.
Zeleni kamen i bazalt, izrađeni i izbrušeni, kitili su prsa neolitskih ljepotica. Isto tako kitile su se dame iz neolitika i brušenim i izrađenim kostima; brušenim i izrađenim školjkama. Pored kostiju za obuću i prostu upotrebu izrađivao je i brusio dalmatinski čovjek iz neolitika kosti i za šivaće igle za pravljenje odjeće, ribarskih mreža i razne čiode (pribadače) često s izvanredno lijepo oblikovanim glavicama.
Malobrojna prosta keramika nađena u špiljama u neolitskim slojevima raznih lokaliteta po Dalmaciji, pokazuje nam kako je čovjek iz neolitika uvelike kuhao i znao za začine te je znao priređivati ne samo kuhano meso, već i razna voća te povrća. Svjetski arheolozi smatraju kako je prvi kompot od barakokule (marelice) napravljen upravo u Dalmaciji. Velike hrpe kućica od morskih puževa, golema količina raznih školjaka nađenih u dalmatinskim špiljama visoko iznad mora, pokazuju nam, kako je čovjek koji je obitavao u Dalmaciji za vrijeme neolitika uveliko hranio zdravo i to morskim plodovima: školjkama, puževima i ribama.
Pored ribanja i ribarskog prigovaranja, bavio se neolitski Dalmatin/ac u mlađe kameno doba uveliko lovom. Kosti jelena, divljih svinja, zečeva nađene su u velikim količinama te pokazuju kako je čovjek tog razdoblja lovio po gustim šumama. Dakle, stanovnik Dalmacije u mlađe kameno doba bio je i ribar i lovac i pastir, ali je i u poljodjelstvu već uvelike napredovao.
Međunarodni arheolozi, čiju teoriju lokalni bezuspješno pobijaju, tvrde kako je neolitski Dalmatin/ac pripitomio neke životinje, prvenstveno divlju ovcu (po kojoj je Dalmacija kasnije i dobila ime), ali i divlju kozu i divlje krave. Sitnije životinje su mu davale mlijeko i krzno, a krupnije je upotrijebio za obrađivanje polja. Ovce, koze, krave, goveda i magarci bili su mu prijatelji, poslovni partneri i hranitelji. Kosti i rogovi tih domaćih životinja našle su se u velikom broju u Grapčevoj špilji na Hvaru. Neke cijele, neke prelomljene, iz kojih je sam neolitski čovjek isisao moždinu kako bi ih kasnije upotrijebio za izradu noževa, šila i igala; kako bi ih izbrusio, kako bi se s njima kao i s kostima divljih životinja služio u lovu i ribarenju, za domaću upotrebu i za izradu pluga.
Osobitu pažnju zaslužuje neolitska keramika donjih slojave Grapčeve špilje na otoku Hvaru koje su pronađene na stotine komada. Mnoge mnogobrojne proste keramike, ističu se posude s raznim uresima koje idu u red tkz. prutaste keramike, s ornamentima koji nas upućuju na široki prostor od Cipra, Malte i Sicilije na jugu do duboko u Njemačku, Mađarsku i Rumunjsku te Ukrajinu. Ima i po koja posuda s tkz. vrapčastom ornamentikom. Ima posuđa raznih stilova, ali, što je najvažnije, ima mnogo keramike koja nas u sitnice upućuju u trgovinske veze s dalekim krajevima Europe i na Mediteranu. U prvom redu sa Stentinello (Sicilija) i Sardinijom na jugu i zapadu; jugoistočno-alpskim krajevima (Slovenija, prvenstveno Ljubljana) na sjeveru; Butmir (kod Sarajeva) i Vinča (kod Beograda) na istoku; a neke na južne krajeve Bavarske. Sličnost, a kadkad upravo identičnost dokazuje kako ne može biti nikakve sumnje o postojanju trgovinsko, ako hoćete i političkih odnosa između ovih krajeva i Dalmacije u doba neolitika – bilo da su se odnosi gradili izravnim ili neizravnim putem.
Ma, koliko ti odnosi i nalazi na raznim lokalitetima zanimljivi bili, zaostaju daleko iza onih obojane keramike koja se pronašla u Grapčevoj špilji na otoku Hvaru, nedaleko od mjesta Humac. Posebno se svojom osobnošću ističu one nađene u najdonjim slojevima nalazišta. Mnogobrojnost raznih posuda, finoća izrade i ljepota ornamentike uvelike nadvisuje sve ono što su druga nalazišta glede toga dala. Od ovako obojenih posuda našli su se fragmenti koji pripadaju vrčevima, amforama, kupama, pliticama, terinellama (zdjelicama), ali ponajviše prevladavaju prekrasne terine (zdjele) savršenih oblika, neke od samo par milimetara debljine, izvanrednog ukusa i posebne ljepote.
Prevladavaju boje crvena, crna, žuta, plava, zelena (maslinasta), siva i boja crvenog kestena. Najveći dio posuda oličen je u plavo-žute kombinacije, zatim u crno, a na to su uneseni ornamenti u crvenoj boji. Mnogo njih je obojano u crno, a onda su između urezanih linija unesene široke crvene pruge. Na nekim je posudama obojanima u plavo-žutu kombinaciju unesena crveno obojena pruga obrubljena urezanim obrubom koji je ispunjen bijelom bojom. Neke su posude obojane tamnosivom bojom , a prostor unutar urezanih ornamenata crnom. Katkad je temeljna boja za bojanje posuda bila kestenjasta , a ornamenti bijele.
Drugu grupu čine posude čija je temeljna boja crvena, narančasta, žuta ili kestenjasta, a na njima su ornamenti ispunjeni nešto svjetlijom crvenom, svjetlijom kestenjastom, svjetlijom narančastom, bijelom, sivom ili žutom bojom. Ističu se trihonomni fragmenti jedne ogromne vaze, obojena u crveno, sa spiralnim prugama u žutoj boji, obrubljenom maslinastom bojom, tanjom prugom potpuno istog oblika, istih boja, pa čak i istom poredanošću boja kao na nekim posudama nađenima u Sesklosu, na Egejskom moru, u zaljevu Volo. Ima posuda koje su od vrha do njenog dna obojane duginim bojama: od crvene, preko narančaste, žute, zelene i plave do ljubičaste.
Temeljni tip ornamentike obojene keramike dalmatinskih stanovnika iz doba neolita je spirala i meandar, a pored toga nazubasta linija, paralelno ili u pravcu viseći poredane pruge, rombovi, s ispunjenim rombićima u sredini, kuke, ručke, pasji skokovi, jezičci, šahovsko polje, duge i drugo. Najčešće su lijepe terinelle crno, kesenjasto ili tamnosmeđe obojano s karmin-crvenim rubom.
Usporedimo li tu dalmatinsku obojanu keramiku s onom nađenom na drugim mjestima u Europi, Aziji i Africi, opažamo kako naša dalmatinska obojana keramika, bar jedan njezin dio, se mora dovesti u vezu s keramikom iz Crne Vode (Bugarska) s onom u Cucuteni (Rumunjska), sa Sesklosom (zaljev Volo, Tesalija – Grčka), s Paleokastrom (Kreta – Grčka), ali i s Egiptom. Istovremeno se drugi, glavni dio, ne da dovesti u vezu ni s jednim drugim nalazištem na bilo kojem poznatom lokalitetu u Europi, Aziji i Africi. On je svakako domaći, načinjen na otoku Hvaru ili na susjednom kopnu, ali svakako je dalmatinski.
コメント