piše: prof. Mila Grubišić
Iliri i Kelti i Dionysio Stariji
Razmještaj Ilirskih plemena uzduž Jadranske obale i u unutrašnjosti Dalmacije poremetila je provala Kelta.
Kelti, koji su bili preplavili cijelo područje Zapadne Europe, a krajem V. stoljeća prije Krista prešli su Italiju i zapadnoalpska područja, sve do rijeke Dunav, započeše oko 300. godine prije Krista nove pohode i širenje s jedne strane u Italiju i Dalmaciju, a s druge strane na Balkan. Tada su prodrli duboko u Panoniju, Liku i Krbavu i obalama rijeka dopru duboko na Balkan. Krećući se prema jugu, dopriješe do rijeke Neretve, gdje potisnuše Ardijejce koji prijeđoše na lijevu obalu Neretve i potisnuše Autarijate. Međutim Kelti se nisu zaustavili tu, napali su Autarijate, koji se tada odseliše na područje između Južne Morave i Tare.
Jedan dio Kelta dostadoše u krajevima između Save, Drave i mora te u krajevima između Une i Vrbasa, pa sve do Neretve. U zapadnim stranama ovih područja Kelti se stopiše s ilirskim plemenima Japodi, Dicioni, Liburni, Dalmati, Daorski, Ardijejci, Plereji i Diokleati u tolikoj mjeri pa je na područjima njihovog obitavanja nastala ilirsko-keltska mješavina. Mješavina raznih plemena i Kelta u Strabonovo doba, odnosno u vrijeme Augustusa izgledaše kao jedinstveni narod. Na taj način nastanu Delmati kao posebno ilirsko pleme koje se počelo razlikovati od ostalih ilirskih plemena.
Oko današnjeg Županjca, a ondašnjeg Delminiuma, nastavahu ilirsko-keltski Delmati, za koje prvi put doznajemo 189. godine prije Krista, u sukobu s ilirsko-keltskim Ardijejcima koje je predvodio kralj Pleurat. Već ranije, u 3. stoljeću prije Krista, prodriješe Delmati do obale Jadrana, pokoriše ili potisnuše Buline i ustališe se u primorju pored Traguriona (današnji Trogir) sve do ušća Cetine u more. Istodobno su Delmati zadržali svoj prijašnji prostor s glavnim gradom Delminiumom (Tomislavgrad).
U zadnjim godinama V. stoljeća prije Krista, na Sredozemnom moru dogodile su se velike promjene: Najveći grčki polis, Atena koja se početkom ovog stoljeća uspela do neslućenih razina moći, bila je srušena od drugih grčkih polisa pod vodstvom Sparte. U to vrijeme međusobnog obračuna i rušenja dotadašnje atenske prevlasti opet se javljaju dva stara neprijatelja grčkog svijeta. Bili su to Perzija i Kartaga.
U ratu koji je započeo 409. godine prije Krista između Kartage s jedne strane i grčkih polisa s druge nametne se u Syracusi, na Siciliji dvadesetpetogodišnji Dionysio. Prisvojio je on svu vojnu i civilnu vlast u diktaturi te prisilio svoje građane na borbu za obranu domovine. Kad je u napornoj borbi Dionysio pobijedio i najveći dio otoka pokorio sebi krene on u stvaranje sirakuškog carstva. Kako bi zauzeo dio Tirenskog mora i Mesinski tjesnac kao ulaz u more, osvoji južni dio Italije i osnovna uporišta na italskom kopnu, Elbu i Sardiniju.
Međutim, kod Dionysija je sazrela još jedna diktatorsko-imperijalistička misao: stvaranje sirakuškog imperija na Jadranskom moru. Pošto je stekao saveznika na istočnim obalama Jadranskog mora i južnim dijelovima Jadranskog mora, prije svega Albanima (koji su se prostirali od Skadarskog jezera do Otrantskih vrata), Dionysijeve trupe upadnu po sredini Jadranskog mora i oko 390. godine prije Krista zaposjedne otok Issu (današnji Vis). Iz Komiže okrenute otvorenom moru mogao je najlakše i najsigurnije uspješno braniti svoju flotu koja je plovila Jadranom i svoje novo kolonijalno carstvo u njemu.
Po svoj prilici na mjestu gdje je još od neolitskim vremena postojalo predindoeuropsko naselje podiže se novi utvrđeni grad. U tom novom gradu Com Issa (Komiža), Dionysio postavi svog eparha s flotom i tjera ga neka upravlja imperijem na Jadranu i neka ga čuva. Na visokom brdu Hum (585 m) koji dominira čitavim otokom i odakle se širi pogled sve do italske obale na zapadu i do Kotora na jugu, Zadra na sjeveru te preko Hvara i Brača do Splita na istoku, te makarskog primorja, Neretvanske doline, Pelješca, Korčule i Mljeta – stajala je budna Dionysijeva straža i izvješčivala diktatorovog eparha o događajima na otoku i kretanju brodica po Jadranskom moru.
Comments