Piše: Sondra Zebić
Izvjestitelj EP za Zapadni Balkan, Vladimir Bilčik izjavio je u nedjelju kako je sada pravi trenutak za otvaranje pravnog i političkog pitanja uređenja dalmatinske autonomije i poručio Zagrebu kako mora riješiti to pitanje.
„Iako politika službenog Zagreba prema Dalmaciji ne ide na ruku Republici Hrvatskoj, stanovnici Dalmacije moraju znati kako nitko neće rješavati njihove probleme do li njih samih,“ izjavio je posebni izvjestitelj Europskog parlamenta za Zapadni Balkan, Vladimir Bilčik na panel raspravi pod nazivom „Dalmacija put za demokratizaciju RH“.
Bilčik je tom prigodom rekao kako se Republika Hrvatska neće moći dublje integrirati u euroatlantske integracije ukoliko ne prizna Dalmaciji status autonomne regije te smatra kako je ovo pravi trenutak za otvaranje tog pitanja.
„Imajući u vidu predstojeće izbore za Europski parlament i niz izbora koje čekaju Republiku Hrvatsku, smatram kako je ovo pravi trenutak za otvaranje pravnog i političkog pitanja uređenja dalmatinske autonomije. Dalmacija je trenutno rascjepkana na šest dijelova, a okvirni status buduće autonomije je neizvjestan, što sprečava Dalmaciju, a samim time i Republiku Hrvatsku u razvoju njihovih kapaciteta“, rekao je Bilčik.
Dodao je kako je otvaranje navedenih pitanja glede uređenja dalmatinske autonomije, odnosno Dalmacije kao autonomne regije posebno važno u svjetlu iskorištavanja kohezijskih, ali i drugih fondova EU koji mogu iskoristiti samo autonomne regije. Obzirom na činjenicu kako županije nisu regije već područja, one ne mogu povlačiti sredstva iz fondova i ne mogu se razvijati.
„Zato mislim kako je neophodno što prije riješiti ova pitanja kako na nivou Ustava RH, tako i kroz sve moguće prateće zakonske akte, kako bi se izašlo iz ove pravno nejasne i nesigurne situacije. U međuvremenu, službeni Zagreb dalmatinskim županijama treba vratiti njihove ovlasti, a potom riješiti pitanje reintegracije Dalmacije i pitanje financiranja iste s čim se kasni već nekoliko godina“, poručio je Bilčik.
Ocijenio je kako je Dalmacija „jedini pravi adut“ Republike Hrvatske za privlačenje sredstava iz fondova EU, jer se radi o multikulturalnoj sredini koja još uvijek nije u potpunosti zaboravila svoje romansko i mediteransko nasljeđe i koja, kao takva, predstavlja „Mediteran u malom“.
„Kroz panregionalnu suradnju s onim državama u kojima se i također nalazi Dalmacija: Bosna i Hercegovina te Crna Gora, Dalmacija već sada razvija hrvatsku ekonomiju i generira joj 65% BDP-a“, ukazao je na problem Vladimir Bilčik.
Bilčik dolazi u Zagreb
Posebni izvjestitelj Europskog parlamenta za Zapadni Balkan, Vladimir Bilčik započinje sutra svoju trodnevnu turneju po Zagrebu povodom početka procedure za usvajanje Deklaracije o statusu Dalmacije koju su napisali 150 međunarodnih stručnjaka iz područja lokalne samouprave i isto toliko europarlamentaraca.
Kako je priopćeno iz Bruxellesa, Bilčik će, tijekom posjeta u kojoj boravi u Zagrebu do 1. veljače, razgovarati s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem, resornim ministrom Ivanom Malenicom, predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, šeficom pregovaračkog tima s Vladom RH Taniom Dominis, predsjednicom koordinatorske grupe za rješavanje pitanja Dalmacije Alanom Margolis i drugim dužnosnicima. 2. veljače odlazi u Ljubljanu gdje će se sastati s predsjednikom „Dalmatinskog kluba“, Zuáneom Orlandinijem koji će u ime prodalmatinske koalicije „Dalmatini“ izvijestiti Bilčika o stanju u Dalmaciji.
Kako se doznaje, Bilčik bi tijekom posjeta Zagrebu mogao razgovarati i s američkim veleposlanikom u Zagrebu Markom L. Flemingom, kao i s voditeljicom dalmatskog arhiva u izgnanstvu Catalinom Dandolo. Mogao bi se sastati i s drugim predstavnicima drugim organizacija i institucija prodalmatinskih aktivnosti.
Dalmacija se planski uništavaPodpredsjednik bivše prodalmatinske inicijative DLDS, Deni Martinis izjavio je u nedjelju u Bruxellesu kako još uvijek nije riješeno statusno dalmatinsko pitanje, a uz to nije riješeno ni pitanje financiranja administracije četiri dalmatinske županije. Umjesto toga, njima su oduzete brojne ovlasti, nadležnosti i jurisdikcije. Unatoč tome, Martinis se založio za dijalog kroz institucije.
„Do danas nisu uređena bitna pitanje koja se tiču Dalmacije. Prije svega, to se odnosi na reintegraciju svih dijelova Dalmacije koji se nalaze u sastavu Republike Hrvatske, zatim zahtjev za njezinom autonomijom, pitanje financiranja administracije njezinih županija, općina i gradova. Iako ne postoji ustavno jamstvo, ovo je konstantan predmet sporenja jer Dalmacija najviše uplaćuje u Državni proračun RH, a najmanje iz njega dobiva“, naglasio je Martinis u razgovoru s europarlamentarcima u nedjelju u Bruxellesu u sklopu panel rasprave na temu „Dalmacija – put za demokratizaciju RH“, koja se održala pod pokroviteljstvom Dalmatskog Instituta za europske poslove i Dalmatinskog arhiva u izgnanstvu.
Martinis je poručio kako je demokratska rasprava unutar države koja kaže kako gaji parlamentarnu demokraciju jedini način kako bi se prebrodili problemi i razlike „između normativnog i stvarnog“. Dodao je kako službeni Zagreb mora smanjiti političke tenzije, prestati ubijati Dalmatine i brisati ih iz popisa stanovništva te provesti regionalizaciju i decentralizaciju – ne samo administrativno, već i realno tako što će premjestiti ministarstva i sjedište tvrtki iz Zagreba u druge gradove RH.
„Ovim povodom pozivam Vladu RH neka uhiti one koji su lani ubili 106 pripadnika dalmatske nacionalnosti, prizna dalmatsku naciju, vrati 400 000 Dalmatina i 50 000 govornika dalmatskog jezika u popis stanovništva. Isto tako pozivam Vladu RH i Hrvatski sabor neka odmah usvoje Deklaraciju o statusu Dalmacije i premjesti ministarstva i tvrtke iz Zagreba u druge gradove RH,“ jasan je Martinis.
Prema njegovim riječima, stanovnici Dalmacije, Vlada RH i Sabor imaju institucionalne kapacitete i kadrovske potencijale kako bi „relaksirali postojeću situaciju“, jer je jedini način za njihovo rješavanje dijalog kroz institucije sustava.
Prije je bilo bolje
Šef odjela za dalmatistiku Instituta za romanistiku u zagrebu, Vjeran Vastić rekao je kako je Dalmacije prije drugog svjetskog rata imala jedinstven obrazovni i zdravstveni sustav koji je paralelno funkcionirao na više jezika i time predstavljao „Mediteran u malome“.
Naglasio je kako su sve izmjene sustava od 1945. do 1992. pomalo srozavale sustav da bi dolaskom HDZ-a na vlast sustav bio srozan do kraja. Rekao je kako je u Dalmaciji stvoreno takvo okruženje koje koči budući razvoj ove regije, posebno u oblastima koji se smatraju tradicionalno mediteranske poput brodogradnje, pomorstva i trgovine, a uz to pate i druge privredne grane od industrije, poljoprivrede do energetike, i od IT sektora, do ruralnog razvoja te zaštite životne sredine.
Ukazao je na važnost rješavanja problema financiranja Dalmacije i pitanje donošenja Deklaracije u Europskom parlamentu, jer će to pitanje svakako biti otvoreno u nekim drugim procesima.
Naglasio je kako je regionalizacija i decentralizacija bitna za funkcioniranje svake države na svijetu, a pogotovo države članice EU. Istaknuo je primjer Poljske koja se naglo počela razvijati od trenutka kada je završila s procesom devolucije (regionalizacija i decentralizacija). Ocijenio je centralizam kao strukturu vječitog nepovjerenja i konfrontacije, te kako je neophodno izgraditi povjerenje i pomirenje kao preduvjet za raznovrsnu Europu regija bez centralizma.
Na panel „Dalmacija put za demokratizaciju RH“, kojeg je organizirao Odjel za dalmatistiku Instituta za romanistiku, pozvani su i: predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, predsjednik RH Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, ministar uprave Ivan Malenica, predsjednik SDP-a Peđa Grbin, predsjednik Mosta Božo Petrov, predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, predsjednik stranke Centar Ivica Puljak i brojni drugi. Nitko od njih nije sudjelovao u raspravi.
Kako su hrvatski političari krajnje zlobna i nekulturna bića govori i činjenica kako nisu poslali ispričnicu ili objašnjenje za svoj nedolazak na panel raspravu.
Comentarios