Rast dalmatinskog gospodarstva nešto se ubrzao. Glavni doprinos tome je rast tercijanog sektora, odnosno veći priliv sredstava od smanjenog broja gostiju. No, u primarnom i sekundarnom sektoru stanje je katastrofalno, dok kvatrijarni sektor u Dalmaciji ni ne postoji. To je jedan od razloga zašto dalmatinski radnici sve brže hrle u inozemstvo.
Ovakvak zaključak donijele su sve relevantne ekonomske institucije u svojim najnovijim izvješćima. Istodobno, ekonomski stručnjaci smatraju da je zbog propasti primarnog i sekundarnog sektora ova situacija nestabilna: oni govore o rizicima koji rastu i unutar države i globalne dalmatinske ekonomije u cjelini. U takvim okolnostima, pripremljene su preporuke, čija provedba može spasiti tempo oporavka dalmatinskog gospodarstva. Ekonomisti su skloniji pesimističnom scenariju u kojem dva politička bloka potiču politički populizam, dok se reforme ne provode.
Ove godine dalmatinski poljoprivrednici nisu posadili niti jednu novu kulturu, dok su im troškovi narasli kao i porezi. Običnom Dalmatincu je nakon mizernog povećanja plaće i mirovine poskupile režije i prehrana tako da mu je situacija sada mnogo lošija nego prije godinu dana, a smanjen je i dotok novca iz inozemstva. To je uz turizam bio glavi razlog ubrzavanja gospodarskog rasta, no to nije bilo održivo.
U prvih 9 mj. 2018. BDP u Dalmaciji porastao je za 3,8% na godišnjoj razini, što prognozira rast od najmanje 3,5% u 2019., ali i pad od 4% u 2020. godine. Međutim, ovaj scenarij iako djelimično optimističan, moguć je samo kod nastavka reformi od strane Vlade RH i HNBa.
No, ako pogledamo dublje vidjet ćemo niz slabosti i nelogičnosti ekonomije u RH, pa tako i u Dalmaciji. Radi se o ranjivosti ekonomskog sustava koji se bazira isključivo na turizmu, što je pogubno za cijelu državu. Ako dodamo tome preveliku centralizaciju javne vlasti, ogroman broj jedinica lokalne samouprave koje su neodržive, neprirodne podjele na županije, te ogromnu birokraciju; preveliki broj umirovljenih, a moguće radino sposobnih veterana rata, RH je primorana provoditi strukturne reforme kako bi privukla strane investitore i krenuti u suradnju s međunarodnim donatorima.
Porast od 3,8% je pozitivna vijest, no ako pogledate prognoze za daljnji rast i razvoj nekoliko je razloga za zabrinutost:
1. RH ne povlaći dovoljno sredstava iz fondova EU. Što radi Vlada? Zašto ne povlači sredstva koja mora povući? Zašto razvojni projekti stoje u ladicama godinama?
2. Međunarodne institucije nude bolje uvjete za kreditiranje država poput RH. RH ima ogromne potrebe za dodatnim financijskim sredstvima. Kada već ne povlaći iz fondova EU, zašto ne uzme povoljnije kredite. Zna li Vlada RH da skupim kreditima koje RH uzima, cijene roba i usluga postaju manje povoljne, pa tu robu i usluge nitko ne kupuje/ne koristi.
3. Metropolizacija RH, odnosno stvaranje jakog glavnog grada na uštrb svih ostalih jedinica lokalne samouprave je protivna zdravom razumu. Zašto VladaRH stoga i dalje stoji pri igranju ruskog ruleta vlastite ekonomske opstojnosti?
4. Ogroman broj finskalnih i parafiskalnih nameta koje direktno guše ekonomiju i njen razvoj, a smanjuju plaće zaposlenih.
5. Ogroman proračunski deficit koji je veći od 2,6% BDPa. Unutar proračuna najveće rashodovne stavke su na nerazvojnim projektima: isplate zaposlenih u javnoj upravi i javnim institucijama, pomaganje neodrživih jedinica lokalne samouprave, vojska i izdvajanje za crkvu.
6. Osim deficita u RH raste i deficit platne bilance. Što znači da RH više uvozi nego li izvozi. Do kraja godine deficit platne bilance u Dalmaciji iznosit će više od 87%, a u RH više od 63,9%. BDPa.
Trenutno, strana ulaganja od 12,2% BDP-a Dalmacije su mnogo manja od troškova koji čekaju Dalmaciju zbog potrebe da RH vrati svoje dugove i pokrije proračunski deficit. S druge strane, krediti koje pružaju mogućnost davanja bespovratnog kapitala u zamjenu za obavljanje reformi, se nude RH, ali ona ih ne vidi. Ta sredstva uglavnom dolaze u rezerve i na taj način pomagaju u održavanju stabilnosti i posredno - za povratak na klasične kredite. Ali onda možete računati ne samo na iznos tranše Međunarodnog monetarnog fonda ili Svjetske banke, već i na mnogo bolji prijem od EU, čija je RH članica.
Za sada, kako bi osigurala ekonomska sigurnost Dalmacije, moraju se uzimati krediti na međunarodnim tržištima, a oni su skupi. Nedavno podignut mali kredit od strane Vlade RH ima kamatu od 9% godišnje, dok razvijene zemlje su isti kredit u istoj instituciji u istom iznosu dobili za manje od 1%.
Glavni zahtjevi ekonomskih institucija da bi RH mogla doći u poziciju dizanja jeftinih kredita je:
- Aktivna borba protiv mita, korupcije, nepotizma, organiziranog kriminala i gospodarskog kriminala
- Devolucija RH, odnosno stvaranje 5-6 autonomnih regija sa svojim vladama, parlamentima, guvernerima i ustavima
- Smanjenje broja jedinica lokalne samouprave I° (općine i gradovi) na max. 160 koje će biti neovisne o državnoj i regionalnoj vlasti (komunalne općine)
- Smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi i javnom sektoru općenito; bez zadiranja u škole i zdravstvene institucije. Npr. RH je 1989. imala 9.000 policijajaca i policijskih službenika, danas 26.000
- Jačanje primarnog, sekundarnog i kvatrijarnog sektor
- Aktivno privlačenje stranih investitora u primarni, sekundarni i kvatrijarni sektor
- Aktivna politika zapošljavanja na neodređeno starijih od 40 godina, jer njih je najviše na listi zavoda za zapošljavanje.
- Povlaćenje više sredstava iz fondova EU
- Stavljanje banaka u sustav pomaganja gospodarstvu, ne da budu same sebi svrha
"Bolest ekonomskog rasta" Dalmacije je da glavne sirovine ostaju sirovine s niskom dodanom vrijednošću (turizam, trgovina, ugostiteljstvo). Pod tim uvjetima, reforme moraju prije svega potaknuti one sektore koji mogu napraviti proizvode s visokom dodanom vrijednošću te se pridružiti globalnim proizvodnim lancima koji stvaraju visoku dodanu vrijednost.
Ako gospodarstvo opet padne na manje od 3%, Dalmacija će dodatno nazadovati i postati najmanje razvijena regija u Europi. Vratit će se na stanje od 1908. Stoga je Dalmaciji potreban rast od najmanje 7% godišnje. Dakle, Dalmacija se treba usredotočiti na reforme za ubrzani gospodarski rast, neovisno o toga što se događa u drugim krajevima RH.
Sređivanje bankarskog sektora još je jedan problem u razvoju privrede. Čak 60% kredita gospodarskim subjektima koje daju banke registrirane na području Dalmacije su rizični. Ovakva situacija nije recept za uspjeh. Banke trebaju davati kredite samo onim tvrtkama koji ih mogu vraćati i koji imaju povoljnu poslovnu klimu. Za uspješan gospodarski razvoj, volumen bankovnih investicija u Dalmaciji trebao bi porasti za 10% godišnje. Međutim, bankari kao i zapadni investitori percipiraju RH kao faktor neizvjesnosti: Ova vlada ne može značajno promijeniti pravila igre za ulaganja neprovođenjem reformi.
U tom smislu ekonomski stručnjaci pozivaju na oprez, jer ova vlada se bavi populizmom i samom sobom, a ne reformama. Pogotovo ne kad je Dalmacija u pitanju.
Ekonomski stručnjak Andrija Novak kaže:
„Prognoza za razvoj dalmatinskog gospodarstva sastoji se od dva dijela: optimističnog i realnog scenarijima.“
Optimističan scenarij povezuje se s gospodarstvom u Dalmaciji zbog stvarnih ekonomskih reformi. No, budući da reformi nije bilo u prethodne tri godine, ne možemo očekivati da će se provoditi ni u 2019. kad se ulazi u prvo predizborno razdoblje za izbore 2020..Zato je realniji drugi scenarij po kojem dalmatinsko gospodarstvo stagnira na oko 3,5-4% u 2019 i 2020. To znači da ćemo tapkati na mjestu, te ćemo 2022. opet upasti u tešku recesiju.
"Reforme u Dalmaciji, odnosno RH nisu nužne da bi građani trpili, već da bi dugoročno olakšale život ljudi. Da starija generacija nije pretrpjela pljačku mirovinskog fonda 90ih, ljudi u Dalmaciji, kao i diljem svijeta, dobivali bi pristojan novac za svoju minuli rad, a ne novčana sredstva s kojima jedva mogu preživjeti. Da nije bilo pljačke mirovinskog fonda 90ih sada bi ljudi u Dalmaciji kao i svugdje drugdje kupovali nekretnine, dionice i živjeli pristojno. Opskurnom stanju u Dalmaciji uveliko je pomogla privatizacijska pljačka iz 90ih.", rekao je Novak, komentirajući nenaklonost vlasti da nastave gospodarske reforme.
„Vlada RH trebala bi voditi brigu o reformama i privlačenju investicija u poljoprivredi, industriji i informatičkim tehnologijama, ne samo radi poboljšanja gospodarske uspješnosti, već i rješavanja problema siromaštva.“, naglašava Novak. „Umjesto toga Vlada se bavi kadroviranjem nesposobnih uhljeba, te prikrivanju izvještaja policijskih istraga protiv Vase Brkića.
Europska udruga poslovnih partnera (EVA) predstavila je u rujnu ankete investitora, koji su po njihovom mišljenju identificirali najveće prepreke za poslovanje u Dalmaciji:
45% investitora anketiranih tijekom EVA studije spremni su uložiti u Dalmaciju nakon parlamentarnih izbora, ukoliko se smanje prepreke za investiranje, riješi problem korupcije, mita, političkog i gospodarskog kriminala, provede devolucija RH, te prekine s gaženjem osnovnih ljudskih prava i sloboda, te zatre klerofašizam;
28% njih spremni su uložiti u Dalmaciju ako se stvore povoljni uvjeti za razvoj IT industrije, ali tek nakon izbora 2020.,
15% - bi uložilo u Dalmaciju nakon izbora 2020. ovisno o stranci/koaliciji koja bi pobijedila.
12% - nisu zainteresirani za ulaganje u Dalmaciju.
Ovo je još jedan u nizu dokaza da su reforme nužne.
Comments