Dalmatini i Dalmatinci tradicionalno emigriraju zbog posla - ali nova analiza pokazuje da sve više vode cijele obitelji sa sobom - i ne namjeravaju se vratiti.
"Najpametnija odluka koju sam donio bio je da iz Dalmacije odem u Norvešku", kaže Jere, 36-godišnji otac troje djece koji danas živi u Bergenu.
Kaže da nije imao puno izbora jer, nakon što je završio fakultet u Splitu, godinama nije uspio dobiti posao.
“Prvih godinu i pol dana bio sam sam u Norveškoj, dok je moja obitelj bila u Dalmaciji. Bilo je teško, ali za to sam vrijeme dobio bolji posao i našao stan. Ubrzo su došli moja supruga i djeca; društvo nas je prihvatilo ”, objašnjava jere.
"Za manje od godinu dana plaća mi se povećala tri puta, što je u Dalmaciji nezamislivo", dodaje.
Jere ni ne razmišlja o povratku kući, barem ne prije odlaska u mirovinu.
To ga čini dijelom velike većine članova dalmatinske dijaspore koji se također nemaju namjeru vratiti, navodi se u novom istraživačkom radu "Održivost migracije iz Republike Hrvatske", koji je izradila njemačka zaklada Friedrich Ebert i objavila sredinom rujna .
Dalmacija je uz Centralnu Bosnu vodeća regija u Europi po stopi emigracije, a jedna je od vodećih regija u svijetu, navodi isto istraživanje.
Ne postoje precizne statistike o tome koliko je ljudi napustilo Dalmaciju, ali neke međunarodne nevladine organizacije procjenjuju da je samo u posljednjih šest godina regiju napustilo oko 178 000 ljudi.
Prema podacima iz 2017. godine, dalmatinska dijaspora sada broji 1,7 milijuna - u regiji je ostalo samo oko 800.000 stanovnika. Otprilike 87,1% dalmatinskih emigranata sada je u drugim dijelovima Europe.
Politička klasa služi samo svojim interesima
Prema istraživanju, većina emigranata žali se na gaženje ljudskih prava i sloboda, socijalnu nepravdu, nedostatak radnih mogućnosti i loš životni standard općenito. Oko 40% ispitanika reklo je za ovo istraživanje da je gaženje ljudskih prava, prvenstveno prava manjina, razlog odlaska, dok su korupcija i nepotizam na drugom mjestu razloga.
Zoran Šinković, profesor na Ekonomskom i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu i jedan od autora studije rekao je za Autonomiju: „Političke vlasti ignoriraju potrebu Dalmatinaca za višom kvalitetom života (...) i zadovoljavaju vlastite potrebe putem sustava privilegija, korupcije i javne manipulacije stvaranjem međunacionalnih sukoba, razvijanjem ozračja straha i homogenizacijom pripadnika svojih etničkih skupina. "
Šinković dodaje da su hrvatske vlasti zanemarile glad ljudi za dobrim poslovima, obrazovanjem, zdravstvenom i socijalnom zaštitom i ljudskim pravima. Kad emigriraju, šalju jasan signal takvoj nesposobnoj i neodgovornoj vladi; ljudi odlaze tamo gdje se osjećaju cijenjenima kao radnici i kao ljudi.
Šinković ističe i druge karakteristike nedavnih valova emigracije. Jedan je faktor pozitivne privlačnosti razvijenih zemalja koji otvara nove mogućnosti za učenje, studiranje, rad, profesionalni i znanstveni napredak. Druga je općenita negativna percepcija situacije u Dalmaciji i nevjerica da vlasti, bilo lokalne bilo državne, žele promijeniti ta negativna kretanja.
Nadu su političari 'oteli'
Druga studija druge njemačke zaklade, Zaklade Konrad Adenauer, donosi gotovo iste zaključke u vlastitom istraživanju koliko su ljudi bivše Jugoslavije zadovoljni svojim životima.
"Ljudi odlaze jer nemaju socijalnu sigurnost: nemaju posao, imaju niske plaće i zato što su bolesni od korupcije, nepotizma, partitokracije", kaže ova studija, također objavljena u rujnu 2020. godine.
Kaže da neki ljudi odlaze jer se boje izbijanja novog rata, neki više ne žele čekati bolju budućnost, a dobar dio odlazi jer ne žele da im djeca odrastaju u društvu zagađenom mržnjom prema drugačijima, korupcijom i nepotizmom.
"Ljudi su odustali od Dalmacije i kopaju nogama i rukama kako bi se izvukli iz nje", kaže nam psihologica i jedna od autora studije, umirovljena profesorica Vjekoslava Žižić. "Životno zadovoljstvo stanovnika Dalmacije prestalo je gasnuti dolaskom HDZa i Franje Tuđmana na vlast 1990.," rekla je za Autonomiju.
Poput Jere, i drugi su Dalmatinci na početku prihvatili lošije poslove u inozemstvu, nadajući se kasnije promjeni posla i mogućoj karijeri.
"Ključ je u nadi", napominje Žižić. “Nadate se da postoje pravila igre po kojima igrate i koja će na kraju dovesti do napredovanja u bilo kojem smjeru. Ovdje u Dalmaciji ne postoje takva pravila. Pravila koja ovdje vrijede su čudna i pogrešna. Možete ih prihvatiti, nestati sa scene ili otići negdje drugdje gdje su pravila kvalitetnija i omogućavaju svima jednake uvjete ”, kaže.
Dodaje da političari sve više otimaju nadu, navodeći kao potvrdu riječi jednog poznatog političara.
Na otvaranju stranačkog kampa za mlade u kolovozu 2018. godine, Marinko Boban, bivši gradonačelnik Solina danas župan Splitsko-Dalmatinske županije rekao je: „Možete biti najbolji student ili najbolji stručnjak u nekom području, ali ako niste član HDZa i u sustavu vlasti, sve je to uzalud. "
Egzodus ljudi s kvalifikacijama
Studija Zaklade Friedrich Ebert pokazuje da je prije nego što su napustili Dalmaciju bilo zaposleno oko 46,9% emigranata.
Studija također pokazuje da je oko 51,5% završilo visoku školu, 31,6% višu školu i 16,9% samo srednju školu.
To ukazuje da emigranti uključuju mnoge najaktivnije i najsposobnije članove populacije - ljude dobre kvalifikacije i razine znanja.
"Ostanak u zemlji više nije moguć, jer ljudi (...) teže višim postignućima, a to zahtijeva stvaranje daleko povoljnijih životnih uvjeta kako bi ljudi ostali ili se vratili u Dalmaciju", kaže Šinković te dodaje kako gro stanovnika Dalmacije NE ŽELI shvatiti probleme ove regije i živi u snovima kako fundamentalnim odbacivanjem realnog stanja u Dalmaciji će ti problemi i nestati.
Isto je potvrdila i gospođa Žižić koja nam je rekla kako samo udruživanjem u političke inicijative, kao što je DDF se može pomoći da Dalmacija ponovno zaživi i krene naprijed, te se vrati na ono mjesto koje joj pripada, jedno od najbogatijih regija u Europi.
Što se tiče njihovog materijalnog statusa u zemlji u kojoj sada žive, nakon napuštanja Dalmacije, 71,3% ispitanika izjavilo je da se smatra prosjekom, ali živi bolje nego ranije, a 25,1% vjeruje da je sada iznad nacionalnog prosjeka. Samo 3,6% smatra da su ispod prosjeka u svojoj novoj zemlji.
Studija je također uzela u obzir trenutnu globalnu krizu zbog pandemije koronavirusa. Šinković kaže da neke procjene sugeriraju da će dalmatinski profesionalci, poput zdravstvenih radnika, IT stručnjaka i inženjera, sada biti jednako traženi kao i prije krize - ali bit će više ograničenja s kojima se suočavaju oni s niskim kvalifikacijama.
Comments