Nakon što je potres u Petrinji na vidjelo iznio važnost organiziranog sustava civilne zaštite, analizirali smo dokumente kojima je određeno djelovanje tog sustava u Dalmaciji. Rezultati su više nego zabrinjavajući.
Što ako se u Dalmaciji dogodi potres ili neki drugi oblik prirodne nepogode?
Imamo li u Dalmaciji posložen sustav Civilne zaštite?
Tragedija ljudskih sudbina izazvana potresom svih nas je pogodila. S odmakom od nekoliko dana, treba se zapitati što ako se takva ili slična katastrofa dogodi u Dalmaciji? Na Baniji su mnogi ostali bez svojih domova, prvi val emocija je popustio i zapitali sam se; što ako to pogodi moj grad?
Krenuli sam detaljno istraživati „Procjene rizika od velikih nesreća za pojedinu županiju" i „Plan djelovanja civilne zaštite". Najgori potres prema procjenama koji može pogoditi Dalmaciju bi bio jačine IX° po MCS ljestvici. Opisa takvog potresa glasi: Znatno oštećuje 50% zgrada. Mnoge se zgrade ruše, a većina ih je neupotrebljiva. U tlu se javljaju velike pukotine, a na padinama klizišta i odroni..
Nažalost, svi smo sad postali svjesni potrebe Civilne zaštite u slučaju velikih katastrofa. No, postoje ljudi koji su na lokalnoj razini zaduženi da taj sustav organiziraju i isplaniraju prije nego li se dogodi katastrofa. Osjetili smo potrebu provjeriti navedeni plan djelovanja civilne zaštite u ndalmatinskom županijama, odnosno, dati našu skromnu procjenu kako bi bili zaštićeni i organizirani u slučaju potresa. Evo par primjera koje smo pronašli, a po nama su poprilično zabrinjavajući.
Plana djelovanja Civilne zaštite navodi popis operatera postrojenja opasnih tvari. To su redom tvrtke u javnom i privatnom vlasništvu kao i neke ustanove koje skladište tvari poput lož ulja, motornog benzina, heksana, natrijevog hidroksida, i slično. Navedeno ih je 150. Ono što zabrinjava je to da je za SAMO 32 njih navedena odgovorna osoba, te samo za 32 je naveden kontakt koji je dostupan 24 sata. Među onima koji nemaju navedenu odgovornu osobu je npr. Liburnija, poduzeće u vlasništvu grada Zadra. No, čak ni za HEP nije navedena odgovorna osoba kao ni cjelodnevni kontakt. 120 odgovornih osoba u poduzećima koje skladište opasne tvari po ljude i okoliš nije navedeno. U slučaju katastrofe to je popriličan rizik jer bi očito dolazak do odgovornih osoba bio prepušten stihiji. Zašto te osobe, a poglavito 24-satni kontakti nisu navedeni?
Zanimljiva je činjenica da u Planu djelovanja CZ nije niti naveden kontakt niti ime osobe koja obnaša funkciju načelnika Županijskog centra 112. Ne sumnjamo da bi u slučaju katastrofe do dotične osobe vrlo brzo došli, međutim, ne postoji niti jedan opravdan razlog da ta osoba te kontakt ne budu navedeni u strateškom dokumentu kao što je Plan djelovanja Civilne zaštite u slučaju katastrofe? Tko je načelnik Županijskih centara 112? Koji su kontakt brojevi tih osoba?
O tome kakav bi nas potencijalni kaos odnosno neorganiziranost dočekao u slučaju katastrofe na području Dalmacije najbolje govori stanje oko povjerenika Civilne zaštite. Naime, povjerenika civilne zaštite i njegovog zamjenika imenuje JLS za svaki mjesni odbor temeljem članka 34. Zakona o sustavu Civilne zaštite. U tom istom članku su navedene i obveze tih povjerenika te glase:
Povjerenik civilne zaštite i njegov zamjenik:
- sudjeluju u pripremanju građana za osobnu i uzajamnu zaštitu te usklađuju provođenje mjera osobne i uzajamne zaštite - daju obavijesti građanima o pravodobnom poduzimanju mjera civilne zaštite te javne mobilizacije radi sudjelovanja u sustavu civilne zaštite - sudjeluju u organiziranju i provođenju evakuacije, sklanjanja, zbrinjavanja i drugih mjera civilne zaštite - organiziraju zaštitu i spašavanje pripadnika ranjivih skupina - provjeravaju postavljanje obavijesti o znakovima za uzbunjivanje u stambenim zgradama na području svoje nadležnosti i o propustima obavješćuju inspekciju civilne zaštite.
Kad nam je sad jasna uloga povjereniku u slučaju velike elementarne nepogode, pokazat ćemo vam par primjera tko je sve povjerenik ili zamjenik povjerenika za mjesni odbor.
Krenuli sam od zadarskog mjesnog odbora Stanovi, i odmah šok. Povjerenik za MO Stanovi je gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić (HDZ). Po planu djelovanja civilne zaštite gradonačelnik ima popriličnih zaduženja i nije ni blizu vjerojatno da će moći izvršavati obveze povjerenika za MO Stanovi.
Zatim, povjerenik za zadrski MO Bokanjac je Olivio Meštrović (HDZ), pročelnik u zadarskoj županiji za prostorno uređenje i komunalne poslove, a samim time i član Stožera Civilne zaštite Zadarske županije što je funkcija koja u slučaju katastrofe iziskuje popriličnu količinu posla da bi paralelno mogao obnašati funkciju povjerenika.
Zatim, zamjenik povjerenika za MO Crvene kuće je Dario Nakić, liječnik u zadarskoj općoj bolnici. U slučaju katastrofe svima nam je jasno koliko su liječnici potrebni te njihova puna pripravnost za brigu za ugrožene građane te bi sigurno bio korisniji u bolnici, a ne u koordiniranju građana na terenu u svom mjesnom odboru.
Zatim, zamjenik povjerenika za zadarski MO Maslina je Željko Čulina (HDZ), ravnatelj Opće bolnice Zadar. Kao ravnatelj OB Zadar je i član Stožera civilne zaštite Zadarske županije može li obnašati i ovu dzžnost. Zamislite samo koliko u katastrofama poput potresa obveza ima ravnatelj bolnice, da utvrdi stanje objekata u bolnici, da u najbržem mogućem roku reorganizira skrb za bolesne i ozlijeđene, organizacija evakuacije, premještanje bolesnika. Misli li itko normalan da bi uz to mogao biti na terenu kao povjerenik CZ?
Jednog zamjenika povjerenika nećemo imenovati iz poštovanja jer je poginuo u prometnoj 2016. godine, a Plan djelovanja civilne zaštite je izrađen u listopadu 2018. Sramotno.
Iako su neka od imena povjerenika temeljena na sastavima mjesnih odbora iz 2014. godine valja za napomenuti da su posljednji izbori za mjesne odbore održani u prosincu 2018. godine. No, te 2018. godine je Branko Dukić već bio gradonačelnik Zadra, a Željko Čulina ravnatelj zadarske bolnice. Ne postoji niti jedno opravdanje za ne ažuriranje ovog dokumenta.
No, nije ovako sramotna situacija samo u Zadru, već i u drugim većim ili manjim gradovima, općinama i mjestima u Dalmaciji.
;alo tko je od nas, a krenut ću od nas samih, bio svjestan važnosti ovih dokumenata, jer postoje ljudi koji su plaćeni da ove dokumente izrađuju, ažuriraju i brinu da se u svakom trenu mogu provesti.
Zamislite samo na tren da su gradovi i općine koje su pogođene potresom na Baniji imale informirane i educirane povjerenike. Koliko bi se brzo mogao uspostaviti lanac obavještavanja te koliko brzo bi se izradio popis ljudi kojima je potreban kontejner ili kamp kućica kad bi imali povjerenike koji bi unaprijed znali svoje područje i što im je raditi. Izbjegao bi se potencijalni nered na terenu.
U poglavlju Planova djelovanja CZ govori koji govori o načinu mobiliziranja i obavještavanja povjerenika i njihovih zamjenika. Naravno, to se to telefonski. No, u slučaju kad telefonske i mobilne veze ne funkcioniraju koristi se sustav dostavljača. Predviđena su po dva za područje Splita, Zadra, Šibenika i Dubrovnika te su im unaprijed dodijeljeni mjesni odbori. Pregledom dodijeljenih mjesnih odbora razvidno je da im je dodijeljeno gotovo dvostruko manje mjesnih odbora od ukupnog broja. Što je s ostalima? Tko obavještava povjerenike tih mjesnih odbora?
Kako to obično biva, propust ne dolazi sam. Uzmimo opet primjer Zadra u kojem je prvi teklić zadužen i za mjesne odbore Molat i Olib, otoci koji administrativno pripadaju Gradu Zadru, dok je drugi teklić zadužen za mjesne odbore Vela Rava, Veli Iž i Zapuntel, također otoci koji administrativno pripadaju gradu Zadru. Kako bi oni na udaljene otoke dostavili pozive i zadatke unutar tri sata nije baš poznato.
U oko upada još jedan detalj: otok Molat je sastavljen od tri mjesna odbora; Molat, Brgulje i Zapuntel. Prvi teklić dostavlja povjereniku mjesnog odbora Molat, a drugi povjereniku mjesnog odbora Zapuntel, mjesnim odborima na istom otoku dva različita teklića? Jasno je koliko je sama dostava nemoguća u zadanom vremenskom roku, a i poprilično nelogična.
Nadalje, u Planovima djelovanja nije naveden niti jedan član Postrojbi opće namjene civilne zaštite iako takve postrojbe djeluje u ovom ludilu epidemiji coronavirusa. Niti se igdje na stranicama gradova mogu naći imena članova tih postrojbe. Transparentnost prema građanima i informiranje potpuno je izostavljena. A za postrojbe specijalne namjene civilne zaštite navedeni su samo zapovjednici te njihove zamjenike. Postavlja se pitanje: Imamo li pripadnike te postrojbe?
Prilozi Planovima djelovanja CZ daje jako loše preglede vodoopskrbnih objekata na području većih dalmatinskih gradova. U slučaju Petrinje i Gline vidjeli smo koliko je to važno.
Za kraj moramo napomenuti kako u Stožere civilne zaštite u dalmatinskim gradovima, zbog svega pročitanog u ovim dokumentima, nemamo povjerenja. Nadam se da se u Dalmaciji neće dogoditi neka velika katastrofa, ali ako se dogodi opet će se građani prije samoorganizirati nego li će Civila zaštita doći u pomoć.
Comentários