Na posljednjim izborima u RH održanim u jeku pandemije coronavirusa HDZ na čelu sa svojim liderom i predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem pobijedila je u skoro svim gradovima i općtinama u Dalmaciji. Vanjska suradnica inicijative DDF Marita Vastić ocjenjuje za Autonomiju da takav izborni performans predstavlja „zadnju brokvu u kapsilu kojim je sahranjena lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj“.
Komentarajući izborni rezultat u gradu Zadru, gdje je vladajući HDZ u srpnju ostvario lošije rezultate nego prije četiri godine, Vastić je upozorila da će konačna cijena centralizacije vlasti biti takva da će se od Zadra napraviti samo jedno od predgrađa glavnog grada, bez adekvatnih financija, političke vlasti i lokalnih ingrenecija. Glavni krivac za pobjedu HDZa u Dalmaciji je neizlaznost na izbore i neshvaćanje da se za Dalmaciju bori uključivanjem u političke akivnosti DDFa, ne zabijanjem glave u pijesak.
„Za sada je Dalmaciju takvo ponašanje građana koštalo, uz uništavanje snažnih poduzeća, gubitkom ekonomski održivog razvoja, nestankom ElektroDalmacije i Regionalne privredne komore kao lokalnih elemenata privrede, prelaska Splitske banke u Zagreb i njena prodaja OTPu, gdje se naziv Splitska banka trajno izgubio, otimanja vlasništa nad splitskim, zadarskim , dubrovačkim i bračkim aerodromima, koji su prešli u državne ruke… Međutim, još je opasnija promjena načina razmišljanja koja podrazumeva da je mnogo bolje sve odluke u vezi s Dalmacijom donositi u Zagrebu, unutar kruga moći koji ne poznaje, ne razumije i nema ekspertizu koja bi omogućila ravnomjerni regionalni razvoj“, ukazuje Vastić.
Dodaje da je taj proces započeo još 1990. izmenama i dopunama Amandmana na Ustav SRH kojima je Zagreb okupirao susjedne općine Samobor, Sesvete, Velika Gorica i Zaprešić, a nastavilo se novogodišnjim Zakonom o lokalnoj samoupravi i uprave te Zakonom o područjima županija gradova i općina, da bi se nastavilo sve do 2018. kada su gradonačelici i općinski načelnici postali mali bogovi koje se ne može maknuti s pozicije zbog kriminalnih djela, te nastavljen brojnim podzakonskim aktima kojima je jačana vlast partitokracije i urušavane institucije koje bi trebale osigurati legitimitet izbornih procesa.
„I na kraju samo ’de iure' dovedeni do nivoa na kojem ’hipnotizirana gomila’ prihvaća učešće u procesu nelegitimnog i nezakonitog izbora predsjednika Vlade (čitaj predsjednika jedne stranke) kao univerzalnog gradonačelnika i predsjednika općina u svakoj jedinici lokalne samouprave u RH. Da, građani su izgubili svoje demokratsko pravo utjecaja, kroz legalne institucije sustava, na donošenje odluka i kontrolu vlasti, što može da ima dalekosežne posljedice“, upozorava Vastić.
Vastić dodaje da sve to vodi u legalizaciju protuustavnog modela upravljanja lokalnim samoupravama, gdje će jedina zaduženja, obveze i odgovornosti izabranih predstavnika građana i građanki na lokalnoj razini biti da bez pogovora slušaju i izvršavaju naredbe iz jedne partijske centrale koja nema nikakvih dodira s realnošću i specifičnim potrebama na građana određene sredine.
Zadar i Split i Duborvnik i Sinj i Benkovac i Korčula i Supetar su gradovi koji će morati dati ogromna dodatna sredstva za obnovu Zagreba, bez obzira a što Dalmacija najviše uplaćuje u državni proračun, a najmanje joj se od toga vrati. Podsjetimo samo kada je 1997. bio razoran potres u Stonu, ni Zagreb a ni Vlada RH nisu iz svojih proračuna isplatili ni jedne jedine lipe za obnovu tog gradića. Ston je morao dignuti ogroman kredit da bi se mogao obnoviti. DDF je povodom inicijative da će svi građani RH svojim dopirnosima obnavljati Zagreb pisao apel Vladi, ali još nema odgovora. Ni ne očekuju ikakav odgovor.
„Izvršna vlast (čitaj HDZ) imaju skoro potpunu kontrolu nad sudskom i zakonodavnom vlašću u RH, što dovodi do paradoksa da je za ovu vlast moguće raditi nezakonite radnje i ne snositi posljedice za iste, čak i nakon dobijanja potvrde od nezavisnih institucija da su procesi koje HDZ radi nezakoniti, a nerijetko i protuustavni. Bitno je da se javnost zabavlja sitnicama u vidu Josipe Rimac.“, napominje Vastić.
Vastić ocjenjuje da se takav sustav mora mijenjati tako što će se početi sa čišćenjem od utjecaja partitokratije, jačanjem institucija i omogućavanjem nezavisnosti rada sudstva i samostalnosti rada tužiteljstva, te vraćanje ingerencija hrvatskom Saboru da služi građanima i građankama RH kao pravi predstavnički, zakonodavni i kontrolni mehanizam vlasti. Uz to potrebno je provesti devoluciju RH na pet autonomnih regija (Dalmacija, Hrvatska, Istra, Primorsko-goranska regija i Salavonija) koje će imati svoja zakonodavna tijela, svoje Vlade i svoje guvernere, te svoje kontrolne mehanizme vlasti.
„Politički sustav mora obezbijediti nezavisne, održive i efikasne mehanizme za kontrolu vlasti, jer je postulat svake demokracije da nema dobre vlasti, već samo dobre kontrole vlasti“, ističe.
Vastić ukazuje da je u tom pogledu neophodna i izmena izbornih porpisa.
„Izborni model koji omogućava personalizaciju izbornog sustava, kroz veću odgovornost izabranih predstavnika, postojanje lokalne kontrole nad radom zastupnika i obvezu da prioritet odlučivanja na lokalnoj razini bude više u interesu građana i građanki, a manje u interesu političkih stranaka i njihovih središnjica. Tu postoje dva puta: Prvi kroz jačanje postojećeg sustava koji osigurava legalnost izbornog procesa i spriječavaju nepravilnosti prilikom provođenja izbora, a drugi je kroz reformu sustava lokalne samouprave koji bi osigurao neophodnu kvalitetu i poštivanje demokratskih normi. Dobra vijest je da je potreba za reformom izbornog sustava, kad je u pitanju lokalna samouprava, prepoznata i od strane vlasti i nalazi se u okviru predviđenih elemenata reforme sustava. Da zaključim sa citatom Napoleona, koji kaže: ‘iz daljine se može dobro vladati, ali se samo iz blizine može dobro upravljati’“, navela je Vastić za Autonomiju.
Koga predstavljaju saborski zastupnici?
Od 151 zastupnika u hrvatskom Saboru, njih 14 dolaze iz južnog dijela Dalmacije, dok ostalih 14 dolaze iz IX. Izborne jedinice koji obuhvaća područje Like i sjeverne Dalmacije, tako da se točan broj onih koji zastupaju Dalmaciju ne može pouzdano utvrditi.
Vedran Bralić iz DDFa ocjenjuje za Autonomiju da trenutni broj zastupnika iz Dalmacije nije lako utvrditi, jer su i neki Slavonci bili na listi u IX. i X: izbornoj jedinici, kao što je to primjer Našičanke Sabine Glasovac koja već jegodinama na listi SDPa za IX. izbornu jedinicu. Stoga se DDF zalaže za korjenitu promjenu izbornog zakonodavstva u smislu što znači uvođenje većinskog izbornog sustava što bi omogućilo bolju zastupljenost Dalmacije u Saboru.
„Dalmaciju treba predstavljati 25-30 zastupnika u Saboru. A to ne može imati, ako su izborne jedinice skrojene prema izbornom inženjeringu HDZa, ne na način da imamo što kvalitetnije ljude u Saboru koji će braniti interese svojih lokalnih jedinica. To bi bila prilika za afirmaciju mladih i nepoznatih političara koji imaju što za reći. Važno je istaći bitnost da trebamo imati mlade zastupnike koji će razumjeti i shvatiti potrebe svojih vršnjaka i raditi u interesu Dalmacije iz perspektive svoje generacije”, kaže Babić.
Bralić, međutim, ukazuje da je pitanje koliko mladi zastupnici mogu samostalno donositi odluke.
„Istraživanja pokazuju da mladi i npoznati političari dobivaju na značaju. Povećanje broja mladih i nepoznatih političara je jako važno imajući u vidu umor i nezadovoljstvo stanovnika s postojećom garniturom političara. U početku će njihovo djelovanje biti kontrolirano od strane lidera njihovih zastupničkih grupa, ali ukoliko budu dovoljno slušali građane i ukoliko budu dovoljno radili i ukoliko ih prije svega građani prepoznaju to će lakše donositi samostalne i kvalitetne odluke za dobrobit Dalmacije”, smatra Bralić.
Comentarios