Stručnjak za lokalnu samoupravu, Vedran Bralić, već je 2008. objavio zanimljivu platformu poželjnih promjena lokalne i regionalne samouprave, ali i nekih elemenata javne uprave i javnog sektora. To je izazvalo niz negodovanja od strane onih koji su dobro uhljebljeni u tim servisima.
Republika Hrvatska danas ima 577 jedinca lokalne i regionalne samouprave: čini ih 428 općina 128 gradova, 20 županija i Grad Zagreb koji imas status i županije i grada.
Tih sadašnjih 577 županija, gradova i općina na oko četiri milijuna stanovnika hrani skoro 9.000 političara. Točno je 1322 župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika, te u konačnici načelnika. Ostatak su vijećnici u lokalnim vijećima. A tu nisu pribrojani primjerice Vijeća gradskih četvrti i mjesni odbori u Zagrebu ili gradski kotari po većim gradovima. To su još tisuće malih moćnika. Svi oni dobivaju novac iz proračuna, bilo lokalnih, bilo područnih, bilo državnog. Naravno, uz njihove redovne plaće i naknade. Republika Hrvatska je tako posložena od vrha do dna, ili obrnuto, od dna do vrha.
Umirovljena profesorica zemljopisa, Mila Grubišić već je 2008. za potrebe osnivanja Inicijative DDF istražila kojim centrima gravitiraju veće prostorne cjeline u Republici Hrvatskoj. Pronašla je da je takvih centara između 120 i 140; oni bi - u osnovi - trebali biti centri novih komunalnih općina, koje bi se oblikovale pripajanjem manjih i neodrživih cjelina tim centrima.
Županije bi trebalo ukinuti i umjesto njih formirati pet regija: Dalmacija, Hrvatska, Istra, Primorsko-goranska regija te Slavonija i Baranja.
Iz nekih centara moći (stranke i mediji) se može čuti kako bi Zagreb trebao biti posebna regija zbog njegove važnosti. No, to je loša ideja zbog toga što RH još nije na tom stupnju razvoja da može izdvojiti glavni grad iz matične regije. S druge strane u dalmatskoj upravnoj tradiciji, koja se oslanja na mediteransku tradiciju, glavni grad nije izvan okvira matične regije.
Gledamo li upravnu povijesnu praksu sjevernog Mediterana vidjet ćemo kako je Rim dio regije Lazio u Italiji, Pariz dio regije Ile-de-France u Francuskoj, a Athena dio regije Athika u Grčkoj. Do Ustavnih promjena u Kraljevini Španjolskoj i Madrid je bio dio regije Castilla de Leon, iz koje je izdvojen tek 1980.
Ukoliko bi Zagreb bio posebna regija, tada bi se ta ista privilegija trebala dati i Splitu te Rijeci, te možda i Osijeku kao najvećim regionalnim centrima.
Iz najvećih stranaka (SDP i HDZ) te njihovim koalicijskim partnerima govore kako su županije nepromjenjive bez dvotrećinske većine jer su zapisane u ustavu. To je međutim neistina, kaže nam Bralić, jer su u UstavuRH: 1. navedene i županije i regije; 2. nije naveden njihov broj jedinica II°, odnosno županija/regija. Moguće je, dakle, Republiku Hrvatsku preoblikovati tako da ima pet županija; problem je ne postojanje političke volje jer gdje će onda HDZ i SDP zbrinjavati svoje uhljebe.
Yorumlar