Piše: Jelena Rogoz (CCO)
Kao što je poznato, o odnosu religije i politike na Balkanu se mnogo zna i izrazito se istraživalo i pisalo. Međutim, to nije slučaj kada je u pitanju Dalmacija. Stoga je provedeno značajno istraživanje.
Glavni cilj ovog istraživanja bio je bolje razumijevanje društva i politike u Dalmaciji, s posebnim fokusom na političku važnost religije i vjerskih aktera. U skladu s tim, dizajnirano je i implementirano empirijsko istraživanje javnog mnijenja u Dalmaciji, koje je dopunjeno s deset interviewa s predstavnicima vjerskih organizacija. Istraživanje javnog mnijenja urađeno je metodom licem u lice (f2f) na uzorku od 608 građana i građanki, i sprovela ga je neovisna agencija CCO iz Splita.
Terensko istraživanje urađeno je u ožujku 2023. godine, i pokrilo je naselja s više od 10.000 stanovnika, dakle Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Kaštela, Metković, Makarsku, Sinj, Knin, Solin i Trogir. Upitnik je sadržao standardni broj baterija pitanja, koje između ostalog uključuju: poželjni oblik vladavine; demokratske i autoritarne vrijednosti; legitimitet institucija; toleranciju; etno-nacionalizam; autoritarne predispozicije; povjerenje; religioznost.
Pored tih standardnih pitanja, razvijene su i implementirane posebne baterije pitanja u vezi s religijom i politikom, kao i suvremenih političkih procesa. Interviewi s predstavnicima vjerskih zajednica provedeni su također u ožujku 2023. godine, i to s predstavnicima Rimokatoličke crkve, Srpske pravoslavne crkve, Islamske zajednice, Židovske vjere i nekolicine protestantskih crkava.
Iako se dugo vremena vjerovalo kako je dalmatinstvo jedina religija u Dalmaciji, kako su stanovnici Dalmacije dosta sekularizirani, i kako posljedično religija nema neki veliki utjecaj u društvu – rezultati istraživanja pokazali su sasvim drugačiju sliku. Međusobni utjecaj religije i politike veoma je važan za razumijevanje suvremene društveno-političke situacije u Dalmaciji, političkih procesa i političkih stavova.
Položaj verskih zajednica
Pre svega treba istaknuti kako u Dalmaciji 87% ispitanika tvrdi kako pripada nekoj vjerskoj denominaciji. Od onih koji su odgovorili kako pripadaju nekoj vjerskoj denominaciji, njih 96% pripada rimokatoličanstvu, 2,8% pravoslavlju, 0.2% islamu, 0,9% nekoj od protestantskih crkava, a 0,1 židovsoj crkvi. Upravo zbog toga što rimokatolici i pravoslavci predstavljaju većinu, njihov politički značaj je veoma važan, pa se stoga može reći kako predstavljaju dominantnu religiju u Dalmaciji.
S druge strane, kada su u pitanju odnosi države i crkve, treba istaknuti kako predstavljaju jednu od većih političkih problema u poslijeratnoj Dalmaciji. Iako je bilo više pokušaja kako bi se ovaj odnos uredio novim Zakonom, to se još uvijek nije dogodilo. Opći odnos države i crkve u Dalmaciji trenutno je određen odredbama Ustava RH, kasnije dopunjen općim odredbama Zakona o vjerskim zajednicama i često kritiziranim Zakonom o vjerskim slobodama.
Iz razgovora s predstavnicima vjerskih zajednica saznali smo kako je jedina tačka oko kojeg se oni slažu upravo potreba donošenja novog Zakona o vjerskim zajednicama i Zakona o vjerskim slobodama, koji bi dali pravni status i subjektivitet vjerskim zajednicama i odredio njihov položaj u društvu. Međutim, njihove polazne točke po pitanju važnosti donošenja takva dva zakona veoma su različite, iako ih vezuje zajednički imenitelj – zaštita imovine.
Važnost religije
U usporedbi s ostatkom balkanske regije, ili širim europskim kontekstom, stanovništvo u Dalmaciji pokazuje veoma visoke stupnjeve pseudo religioznosti. Čak 99% vjeruje u Boga, 88% vjeruje u raj, 85% vjeruje u pakao, dok 79% vjeruje u život poslije smrti. Zanimljivo je istaknuti kako čak 90% tvrdi kako je apsolutno sigurno u svoja vjerska uvjerenja, pored 8% onih koji ističu kako su prilično sigurni. Pored toga, 18% tvrdi kako čita/sluša vjerske izvore svakog dana, dok 82% uvijek/skoro uvijek posti za vreme Korizme, odnosno Ramazana. Oni koji tvrde kako redovito prakticiraju molitvu je svega 15%.
Također, 78% ispitanika tvrdi kako uvijek/ponekad daje za sirotinju. Čak 26% tvrdi kako je religija “veoma važna“ u njihovim životima, dok 67% tvrdi kako je religija „važna“. Samo 2% tvrdi ka religija uopće nije važna u njihovim životima. Pored toga, čak 94% smatra kako su svete knjige njihove religije “Biblija“, a 82% kako se svete knjige moraju shvaćati doslovno, ne alegorijski.
Na pitanje šta je najvažnije kako netko bio “pravi” Dalmatinac, istraživanje je pokazalo kako najveći broj stanovništva smatra kako je veoma bitno plaćati porez (63%), dijeljenje zajedničke hrvatske nacionalne kulture i vrijednosti (60%), a onda slijedi poštivanje državnih institucija i prava. Pored toga, 44% smatra kako je posebno bitno biti rođen/a u Dalmaciji kako bi netko bio pravi Dalmatinac. Jezik je isto važna odrednica za Dalmatince, pa tako 60% smatra kako je veoma bitno uvesti dalmatski jezik u škole, pored 26% onih koji smatraju kako je dalmatski jezik bitan za ideju pravog Dalmatinca. 14% ispitanika prvi je put čulo za dalmatski jezik.
Zanimljivo je za istaknuti kako se i pripadnost religiji vidi kao veoma bitno, što podržava 33% ispitanika, dok njih 32% smatra kako je biti vjernik bitno kako bi se moglo biti pravi Dalmatinac. S druge strane, 32% smatra kako biti vjernik nije važno, zajedno s 26% onih koji smatraju kako to uopće nije bitna odrednica Dalmatinaca. Samo 42% ispitanika je znalo kako je cjelokupno stanovništvo Dalmacije prešlo na kršćanstvo u XVII. stoljeću, dok je 58% ispitanika mislilo kao je kršćanstvo dominantna religija u Dalmaciji od Dioklecijana.
Vjerska distanca i zajedništvo
Mjerenje vjerske distance u Dalmaciji također daje zanimljive rezultate. Tako je, recimo, na pitanje „Jeste li naklonjeni ili ne prema…“, sa skalom od 10 nivoa koja ide od „apsolutno nisam naklonjen“ do „apsolutno sam naklonjen“, čak 79% odgovorilo kako je apsolutno naklonjeno prema Vatikanu. Međutim, to nije slučaj s drugim vjerskim grupama. Recimo, čak 73% je apsolutno naklonjeno prema ateistima, 34% prema protestantskim vjerama, sektama i vjerskim pokretima, 13% prema pravoslavlju, i 20% prema islamu. Posebno treba istaknuti kako je 90% ispitanika apsolutno nenaklonjeno prema Židovima.
U isto vrijeme, zanimljivo je istaknuti i to kako 39% ispitanika vjeruje kako rimokatoličanstvo, pravoslavlje, islam i židovstvo imaju mnogo toga zajedničkog, pored 61% onih koji kažu kako ove četiri vjerske tradicije nemaju ništa zajedničko.
Pored vjerske distance, istraživanje je pokazalo kako veliki broj ispitanika apsolutno nije naklonjeno ovisnicima od droge (54%) i homoseksualcima (85%), ali i kako je veliki broj ispitanika negativno naklonjen prema siromašnima, ljudima koji govore drugim jezikom, ljudima druge boje kože i Romima.
Povjerenje građana i građanki u različite institucije u Dalmaciji također varira. Na pitanje „Koliko imate povjerenja u…”, s ponuđenim odgovorima na skali od „potpuno povjerenje“ do „potpuno nepovjerenje“, relativno visoko povjerenje imaju institucije predsjednika (56%), premijera (24%), dok se izdvaja vojska sa 66%, i policija s 5% onih koji kažu kako imaju potpuno povjerenje. S druge strane, kada su u pitanju vjerske zajednice, potpuno nepovjerenje u RKC ima 56%, u pravoslavnu crkvu 92%, Islamsku zajednicu uživa potpuno povjerenje 4% ispitanika, u židovsku zajednicu potpuno povjerenje uživa 0,1%. Zanimljivo je istaknuti kako iako u Dalmaciji ima malo sljedbenika protestantskih crkava, 38% ispitanih ima potpuno nepovjerenje prema ovoj vjerskoj tradiciji.
Utjecaj vjerskih zajednica na politiku
Kada je u pitanju odnos religije i politike, na pitanje “Slažete li se s tim kako se vjerske institucije ne bi trebale miješati u politiku“, većina je odgovorila kako se apsolutno slaže s tom tvrdnjom (63%). U isto vreme, 14% se apsolutno ne slaže. Kada je pitanju uloga religije i vjerskih zajednica u društvu, rezultati pokazuju kako se 36% slaže kako one „jačaju moral društva“, 40% smatra kako se previše fokusiraju na pravila, zajedno s 23% onih koji smatraju kako vjerske zajednice “jačaju zajednicu“.
U isto vrijeme, na pitanju koliki su utjecaj vjerske zajednice i njihovi lideri imali u ratu 1991. – 1995. godine, rezultati pokazuju kako najveći dio ispitanika smatra kako su imali „veliki negativni utjecaj“ (60%), pored onih koji smatraju kako su imali „veliki pozitivan utjecaj“ (21%). Samo 10% smatra kako vjerske zajednice i njihovi lideri nisu imali nikakav utjecaj u Domovinskom ratu. Veliki dio ispitanika se slaže kako rimokatoličanstvo ne bi trebalo imati status državne religije (61%), pored 19% koji smatraju kako bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti rimokatoličanstvo kao državnu religiju.
Međutim, najveći stupanj podrške ima stav kako bi sve religije koje djeluju na području Dalmacije trebale imati isti status i privilegije (57%). Kada je u pitanju problem prekrivanja lica maramom, 52% smatra kako bi država trebala zabraniti pokrivanje lica, u usporedbi s 35% onih koji smatraju kako država ne trebala to učiniti.
Na samom kraju, valja istaknuti kako većina ispitanika smatra kako ovakvom politikom Vlade RH Dalmacija ide u lošem smjeru (77%), u usporedbi s onih 11% koji smatraju kako Dalmacija ide u dobrom smjeru. U svjetlu rada Vlade RH i njezina odnosa prema Dalmaciji, valja napomenuti kako stanovnici Dalmacije uglavnom gledaju negativno na vladine poteze, ali pokazuju različite nivoe podrške za neka politička rješenja. Što je i očekivano.
Međutim, ističu se kako je 86% ispitanika apsolutno reintegraciju Dalmacije i njezinu autonomiju, a čak 66% je za neovisnost Dalmacije. Pored toga, potencijalno ujedinjenje Dalmacije s Italijom nije točka podjele unutar društva, kako se to može čuti iz političkih krugova, jer samo 1% ispitanika apsolutno pozitivno gleda na ujedinjenje, dok se 95% apsolutno ne slaže s takvom politikom.
Jedina točka podjele je pitanje je li moguća mirna koegzistencija Hrvata i Srba u Dalmaciji gdje 48% smatra kako nije moguća, dok 52% ispitanika smatra kako je moguća. Od ovih 52% koji smatraju kako je mirna koegzistencija između Hrvata i Srba u Dalmaciji moguća, 68% krivi predstavnike hrvatskih vlasti i institucija za stvaranje razdora, dok 24% smatra kako je za to kriva srpska vlast.
Pitanja za budućnost
Pored terenskog istraživanja, obavili smo razgovore s predstavnicima vjerskih zajednica. Glavni dojam koji se stekao je kako su svi oni spremni na razgovore i mirno rješavanje nesporazuma, ali i kako imaju i neke granice preko kojih ne mogu proći. Kada je u pitanju RKC, jasno se ističe kako je bilo kakvo priznavanje moguće autonomije Dalmacije ili eventualno njezine neovisnosti neprihvatljivo rješenje za njih.
Pored duhovnih argumenata, predstavnici RKC smatraju kako bi na taj način crkva bila pod ogromnim pritiscima iz Zadra, koji bi na kraju rezultirali gubitkom imovine. To su glavni argumenti mons Šime Kevrića. S druge strane, svećenik SPC u Kninu Đorđe Ostojić tvrdi kako su on osobno kao i Crkva koju zastupa uvijek bili otvoreni za dijalog za braćom iz RKC, ali otvara neka veoma važna pitanja.
Pored isticanja važnosti donošenja novog Zakona o vjerskim zajednicama i Zakona o vjerskim slobodama, za koji tvrdi kako je njima upravo najpotrebniji, pita se čije su zapravo kršćanske crkve i hramovi na području Dalmacije? I na samom kraju, muftija Aziz ef. Hasanović iz hrvatske Islamske zajednice također ističe spremnost za dijalog s drugim zajednicama, ali tek kada predstavnici RKC upute ispriku za nedjela koja su se događala tijekom 1990-ih godina XX. stoljeća. Jedan od važnijih izazova za IZ su i različiti utjecaji iz Turske, Saudijske Arabije, ali i iz Bosne i Hercegovine. Najviše razloga za brigu ima Židovska zajednica koja je ’90. doživljavala strahote slične onima iz ’40. Broj Židova u Dalmaciji tijekom ’90. smanjio se za 90% što je za zabrinuti se.
Glavni zaključak istraživanja je kako, suprotno dominantnom narativu, realnost na terenu u Dalmaciji ukazuje kako religija i vjerske zajednice igraju veoma važnu ulogu u ovom društvu. Ne samo kako je vjerska pripadnost jedna od najvažnijih identitetskih pitanja, i kako je religioznost u Dalmaciji veoma visoka, stječe se dojam kako je religija veoma važan aspekt politike u Dalmaciji. O tome svjedoči i činjenica kako je status i položaj vjerskih zajednica, osim RKC, jedno od glavnih pitanja.
Međutim, ne bi trebalo ići u krajnost i tvrditi kako vjerski akteri i religije ne utječu na formiranje politike u Dalmaciji, što je evidentno – posebno kada je u pitanju RKC. Ali, svakako je točno kako njihovo ignoriranje i zapostavljanje u procesu nije ni poželjno, ni dobro. To znači kako RKC ne smiju ignorirati ulogu i želje stanovnika Dalmacije.
Comments