Republika Hrvatska spada među države s najvećom socijalnom nejednakošću u Europi, a po tom pitanju najlošija je od svih država članica EU. U Republici Hrvatskoj domaćinstva su izuzetno opterećena troškovima stanovanja, rijanja i prehrane, i jedina je država na Balkanu koja još uvijek nije organizirala niti jednu posebnu socijalnu mjeru prema najsiromašnijima za vrijeme prvog vala corona-krize, a drugi val kuca na vrata, rećeno je danas iz Inicijative DDF povodom 17. listopada – Dana borbe protiv siromaštva.
Kako se upozorava u priopćenju inicijative DDF, najlošija je situacija u Dalmaciji, dok je najpovoljnija u Istri. Razlog tome je što su građani Istre predvođeni politikom regionalne stranke IDS uspjeli se izboriti za svojevrsni posebni status, te su tako doveli Istru od najsiromašnije regije u socijalističkoj Hrvatskoj do najbogatije danas.
Kako se navodi u priopćenju za ekonomska i socijalna prava, s tim podacima ulazi se u novu fazu ekonomske i zdravstvene krize prouzrokovane epidemijom coronavirusa.
Ne vjerujemo da je siromaštvo stanje osobne svijesti kako nas pumpaju (neo)libertarijanski teoretičari. To je najbolje vidljivo u zemljama Afrike, velikim dijelom i u Aziji, posebno u Indiji te Latinskoj Americi, ali i velikim dijelovima Europe, posebno onim državama koje su nekada imali socijalistički sustav. Vlade tih država nisu stvorili uvjete za izlazak društva iz siromaštva te se stoga odgovornost ne može prebaciti na najsiromašnije građane, već isključivo na predstavnike vlasti i one koji su se protuzakonito obogatili.
„Teret krize u Republici Hrvatskoj opet će platiti najsiromašniji među nama, dakle Dalmacija, a to je odluka države. Da je to svjesna odluka govori i činjenica da Vlada Republike Hrvatske, jedina na Balkanu, nije donijela niti jednu jedinu mjeru socijalne politike za zaštitu najugroženijih„, rekao je predstavnik te inicijative Vedran Bralić.
U priopćenju se navodi da je u državama na Balkanu bilo posebnih mjera za zaštitu najranjivijih, ali Republika Hrvatska nije usvojila niti jednu od njih.
Dodaje se kako podaci Svjetske banke, koje citira i Odbor za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Hrvatskog Sabora, kažu da su Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo proširile obim korisnika socijalne pomoći tokom covid-krize, te da je Sjeverna Makedonija za pet mjeseci produžila pravo na energetski dodatak.
„U BiH neke samoupravne jedinice su dodjeljivale pomoć socijalno ugroženima, na Kosovu je tri mjeseca isplaćivana pomoć za umirovljenike sa najnižim mirovinama, za domaćinstva bez formalnih prihoda i za radnike koji su izgubili posao. Albanija je sa 300 € dotirala radnike koji su ostali bez posla“, navodi se u priopćenju inicijative DDF.
Ta organizacija podsjetila je da u Republici Hrvatskoj oko 2% zaposlenih prima minimalnu zaradu, dok je taj postotak u Dalmaciji najveći i iznosi 68% svih zaposlenih. Činjenica je da su tvrtke koje radnicima u Dalmaciji isplaćuju minimalnu plaću u 100% slučajeva ima sjedište u Zagrebu ili Slavoniji. Ovo je jasan dokaz sustavnog i zlonamjernog osiromašivanja građana Dalmacije za potrebe drugih regija u RH.
Nemojmo zaboraviti činjenicu da je zbog nebige Vlade Republike Hrvatske za Dalmaciju i sustavno i plansko uništavanje te regije broj gladnih u nekada najbogatijoj regiji na Mediteranu odavno prešao 40%, a broj siromašnih je više od 90%, zaključuje se u priopćenju.
Comentários