piše: Karlo Morosin
Republika Hrvatska danas slavi Dan državnosti prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji za daljnju propagaciju neofašističkog jednoumlja i stranačkog mafijašenja, unatoč stvaranju modernog parlamentarizma.
Dan državnosti ove godine obilježava se na 31. godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora.
Drugu godinu za redom u Republici Hrvatskoj, Dan državnosti proslavlja se 30. svibnja. Do tada taj je datum bio Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio, kako i dolikuje, 25. lipnja, na dan kada je proglašena neovisnost RH.
Povijesne okolnosti
Naime, HDZ-a većina u Saboru pretprošle je godine, kod uređivanja novog kalendara blagdana, vratila Dan državnosti na 30. svibnja, kako je to bilo i 90-ih godina.
Dvadesetak godina trajala je rasprava i nadmudrivanje, argumenti liberala bili su toliko logični, jer je 30. svibnja 1990. godine konstituiran prvi višestranački, no ne i demokratski, Sabor nakon razdoblja socijalizma, a 25. lipnja 1991. godine Sabor je donio odluku o uspostavi suverene i samostalne RH. Tuđmanova fašistička vlast, već je u ožujku 1991. 30. svibnja proglasila nultom točkom koja je, citiram: "preokrenula razdoblje suvremene hrvatske samostalnosti", nazvan je Danom državnosti.
Zbunjeni građani
Umirovljena profesorica povijesti Mila grubišić u u više se navrata bavila ovim pitanjem uočivši kako građani nakon promjena datuma nisu znali što se kada slavi.
- Razlog zašto Republika Hrvatska nema sreće s najvažnijim blagdanima višestruk je: 30. svibnja kao Dan državnosti nikada nije bio prihvaćen, osim kod članova i simpatizera HDZa, a to je oko 30% punoljetih građana. Naime, Predsjedništvo HDZ-a još je 12. svibnja 1990. uputilo poziv ‘čitavom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu te svim građanima Hrvatske da 30. svibnja 1990., dan saziva Hrvatskog sabora i izbora Vrhovništva suverene Hrvatske, proslave svečano, ponosno i dostojanstveno.’ Ujedno je preporučeno ‘da taj datum ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti’.
Tako je, voljom diktatora Franje Tuđmana, 30. svibnja 1990. godine prozvan Danom hrvatske državnosti, a Sabor je taj datum u ožujku 1991. i službeno proglasio blagdanom – podsjeća Grubišić.
Po njoj, razlog zbog kojeg HDZ maliciozno nameče 30. svibnja kao Dan državnosti je sjećanje na uspostavu novog jednopartijskog sustava, fašističke diktature na čelu s Franjom Tuđmanom. Normalno bi bilo vratiti Dan državnosti na 25. lipnja i Dan neovisnosti na 8. listopada jest se oba datuma odnose na povijesne događaje iz 1991., što je zapravo veoma smisleno jer su to ključni dani u nastanku samostalne Republike Hrvatske. To svakako nije 30. svibnja.
- Osim Republike Hrvatske samo još sedam država u Europi ima blagdan koji se zove Dan državnosti i kod većine se veže uz raniju povijest. Iznimka je Slovenija koja Dan državnosti slavi isto kad i Hrvatska jer je istog dana proglasila samostalnost, 25. lipnja, te BiH čiji je Dan državnosti 25. studenoga kao spomen na osnivanje ZAVNOBiH-a 1943..
Primjeri iz prošlosti
Kad je u pitanju tradicija državnosti, Republika Hrvatska je svakako bliža neofašističkoj Mađarskoj nego Sloveniji, što je suludo. Malo je konkretnih datuma iz najranije hrvatske povijesti kad se počela formirati "hrvatska država", a jedan od njih je upravo 7. lipnja 879. godine kad je južnoslavenska državnost, na prostoru današnje RH prvi put dobila međunarodnu potvrdu Papinim blagoslovom – navodi Lipovac.
- No, premještanje Dana državnosti na datum iz ranije povijesti bio bi čin revizije povijesti, jer Hrvatska kao država i nacija nije postojala do 1939., odnosno 1948., a 1991. je po prvi puta izglasala svoju neovisnost. Razlog zbog kojeg povratak Dana državnosti na 30. svibnja smeta svakom normalnom, obrazovanom čovjeku je zbog činjenice da taj datum predstavlja stranačku veselicu kriminalne organizacije, ne bitan datum u životu jedne države – zaključuje Grubišić.
Comments