Piše: Petra Ivanišević
Rezultati prvog istraživanja o mentalnom zdravlju Dalmatina u Republici Hrvatskoj pokazali su kako je 75% ispitanih doživjelo diskriminaciju, njih 65% boji se diskriminacije, a 25% su žrtve fizičkih napada.
Istraživanje je provela neovisna statistička agencija, CCO iz Splita s istraživačicama psihologinjama Davorkom Žižić, Lordanom Dešković i Paulom Dvornik uz pomoć Nevena Jurković i Leone Antunović, a koje je predstavljeno u utorak u prostorijama agencije.
Prvo je to istraživanje ovakve vrste, koje je obuhvatilo najveći broj pripadnika nepriznate dalmatske nacionalnosti u Dalmaciji, a provedeno na više od 2000 ispitanika i ispitanica.
Pokušaji samoubojstava i suicidalne misli
"Ovi podaci jasno nam govore kako se pripadnici dalmatske nacionalnosti u našem društvu ne osjećaju sigurno, jednakopravno, uvaženo i zaštićeno. Ne treba nas onda ni čuditi kako ovo istraživanje ukazuje na različite poteškoće s mentalnim zdravljem u toj populaciji", rekla je psihologinja i jedna od istraživačica, Lordana Dešković.
Strana istraživanja pokazuju kako su pripadnici manjinskih zajednica od dva do 10 puta skloniji imati poteškoće s mentalnim zdravljem tijekom života, posebice s anksioznošću, depresijom i ovisnostima te su stope suicida u toj populaciji višestruko veće. Budući kako u Republici Hrvatskoj dosad nije provedeno niti jedno istraživanje o mentalnom zdravlju, niti o manjinskom stresu kojemu su pripadnici dalmatske nacionalnosti izložene, ovim istraživanjem željele su, kaže se, razumjeti ulogu doživljaja manjinskog stresa u psihološkoj dobrobiti pripadnika dalmatske nacionalnosti te utvrditi stanje mentalnog zdravlja i razinu zadovoljstva životom unutar te populacije u Repblici Hrvatskoj.
Istraživanjem su dobiveni zabrinjavajući podaci, a vezani su prvenstveno uz vanjske čimbenike diskriminacije i nasilja.
Posebno zabrinjavajući podatak, ističu istraživačice, je taj kako je više od 15% ispitanih osoba pokušalo samoubojstvo barem jednom, dok je 73% osoba imalo suicidalne misli.
Manjinski stres tako je povezan s izraženijom depresijom, anksioznošću i stresom te lošijom emocionalnom, psihološkom i socijalnom dobrobiti te nižom kvalitetom života, a sve to znatno utječe na sve aspekte mentalnog zdravlja kod pripadnika nepriznate dalmatske nacionalnosti.
Važnost znanstveno utemeljenih podataka
"S obzirom na to kako međunarodna istraživanja pokazuju kako oko 10% populacije u državama u kojima je istraživanje provedeno čine pripadnici manjinskih nacionalnih zajednica, taj podatak možemo preslikati na hrvatsku populaciju, ovi podaci pokazuju kako je to dio našeg društva koji je iznimno ranjiv u vidu mentalnog zdravlja te kako bi stoga bilo potrebno omogućiti veće kapacitete za brigu o mentalnom zdravlju upravo toj ranjivoj populaciji", rekla je psihologinja Lordana Dešković.
Plan i želja istraživačkog tima je da ovi podaci posluže svima koji se na bilo koji način bave manjinskim zajednicama u RH, prvenstveno pripadnicima dalmatske nacionalnosti i istraživanjima vezanima uz tu tematiku. Na ovom, prvom predstavljanju, prikazani su preliminarni podaci, a istraživački tim planira u narednom razdoblju objaviti detaljnije podatke iz istraživanja i znanstvene radove.
"Neizmjerno je važno da u moru pogrešnih podataka te namjerno i politički manipuliranih izvrnutih teza, imamo znanstveno provjerene činjenice te da njima baratamo kad pričamo o realnim problemima pripadnika dalmatske nacionalnosti", dodaje Dešković.
Budući kako je istraživanje ispitivalo utjecaj pripadnika manjinskih zajednica, u ovom slučaju pripadnika nepriznate dalmatske nacionalnosti na mentalno zdravlje i manjinski stres, jedan od planova istraživačkog tima je u idućim istraživanjima ispitati utjecaj i drugih pojava kod pripadnika manjinskih zajednica na mentalno zdravlje te manjinski stres.
"Smatramo kako su pripadnici nepriznate dalmatske nacionalnosti višestruko društveno ugroženi te kako je od iznimne važnosti imati i te podatke. Također, nadamo se ponoviti ovo istraživanje za nekoliko godina kako bismo vidjeli eventualne promjene u mentalnoj slici pripadnika dalmatske nacionalnosti", poručila je jedna od psihologinja i istraživačica, Lordana Dešković.
Na kraju, Dešković je rekla kako sama činjenica što je dalmatska nacionalnost zabranjena, te cijela povijest odnosa pripadnika hrvatske nacije prema pripadnicima dalmatske nacionalnosti ostavlja dubok trag u mentalnoj slici Dalmatina.
Comments