Piše: Roko Karaman
Iako se oko 10.000 ljudi u Splitu na posljednjem Popisu stanovništva izjasnilo kao Dalmatini, odnosno kao Dalmatinci na popisu je uvršteno samo 340 “regionalno opredjeljenih” u gradu pod Marjanom.
Službena objava podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS), prvenstveno onih koji se odnose na narodnost i vjeru stanovnika Republike Hrvatske, dovela je do sumnje u valjanost pojedinih rezultata na razini općina i gradova, ali i ukupnih rezultata Popisa stanovništva objavljenih u prošli četvrtak.
Niz međunarodnih znanstvenika iz struke s kojima smo razgovarali potvrđuju kako u rezultatima ima nejasnoća koje bi iz DZS-a morali obrazložiti, poput skoka broja građana koji su se izjasnili kao "ostali kršćani". S 12.900 koliko ih je bilo 2011. ta je kategorija narasla na gotovo 190 tisuća. S druge strane, rezultati u kategoriji "stanovništvo prema narodnosti" sadrže niz primjera općina s tradicionalno niskim udjelom Hrvata, a u kojima se prema službenim podacima između 90 i 95 posto ispitanika izjasnilo - "narodnost nepoznata".
Bez obrazloženja
Prema službenim podacima, dalmatsku narodnost razvrstanu u pet tabularnih kategorija ima 11.464 stanovnika Dalmacije što iznosi 1,40% ukupnog broja stanovnika Dalmacija. Sumnju u točnost podataka bude primjeri općina I gradova kao što su Kaštela, Trogir, Skradin, Šibenik, Bibinje, Bol, Makarska, Ploče I niz drugih u kojima se postotak onih koji su se regionalno izjašnjavaju prelazi 5%. Primjerice, u općini Bibinje u Zadarskoj županiji, s nešto manje od 4000 stanovnika, 97,73% posto njih se izjasnilo kao Hrvati, no 40 osoba(1,006%) svedeno je pod regionalnu pripadnost razbijenu u pet kategorija. U dijelu općina čije smo građane kontaktirali kažu kako su im podaci nejasni te najavljuju provjeru.
Unatoč postojanju rubrike "regionalna pripadnost", u Bibinju je samo jedan stanovnik ovog pitoresknog dalmatinskog mjesta se tako izjasnio, a nepoznatih je 28. Naime, iz popisnog ciklusa do popisnog ciklusa je jasno kako se osobe koje se regionalno izjasne kategoriziraju u razne druge tabularne kategorije, kao što su: ostali, ragionalna pripadnost, neraspoređeno, ne izjašnjavaju se i nepoznato. Inicijativa DDF lani je od Državnog zavoda za statistiku zatražila da se uvedu kategorije za svaku od regionalnih zajednica kako bi se znao točan broj Dalmatina/Dalmatinaca, Istriana/Istrana, Slavonaca, Zagoraca, Međumuraca, Ličana i tako dalje.
- Kako je došlo do toga da država falsificira podatke popisa stanovništva je enigma. To doista nitko ne zna. Ono što znamo je kako nije riječ o popisivačima ili nečemu drugom. Radi se o genocidnoj i antidalmatinskoj državnoj politici. Vjerujem kako će se uskoro razriješiti ova situacija, rekao nam je Zuáne Orlandini, jedan od važnijih ljudi u inicijativi DDF.
Zuáne Orlandini je inače magistar politologije koji se više od 40 godina borio za povrat svojeg pravog imena, a koje mu je nacistoidna velikohrvatska vlast htjela oduzeti.
Što se dogodilo s Popisom stanovništva?
Znanstvenici upozoravaju kako je Popis stanovništva izrazito bitna stvar za svaku državu, jer o njemu ovise sva ostala istraživanja.
- Ako nemamo vjerodostojan popis, a nemamo ga, cijela daljnja statistika je upitna. Javnost je pritom zakinuta za mnoge odgovore, s obzirom na izostanak ustaljene prakse da se po ovako bitnim nalazima popisa organizira konferencija za novinare, - rekao je Orlandini.
Jedna od nejasnoća je i objava dviju tablica s različitim podacima o vjerskoj strukturi stanovništva, a potom povlačenje jedne od njih sa službenih stranica, i to bez obrazloženja.
Isključena stručna javnost
Prema mišljenju Jelene Rogoz, znanstvenice s neovisne statističke agencije za društvena istraživanja, CCO iz Splita, Popis stanovništva je više nego lažiran, ali je isto tako još u fazi provedbe uveo više razlika u odnosu na prije provedene popise - od jesenskog termina i provedbe tijekom pandemije, preko digitalnog samopopisivanja, unosa kroz računalo, a ne papir, do dvokratnog produljenja roka prikupljanja zbog izazova u terenskoj provedbi.
- Čak je i inicijalna objava broja stanovnika po naseljima izazvala dvojbe i nepovjerenje u rezultate što se tiče samog broja stanovnika, ovaj val objava o narodnosti i vjeroispovijesti doveo je do sumnji u valjanost rezultata na razini pojedinih naselja, općina i gradova, pa i cijelih kategorija rezultata - kaže nam Rogoz.
Prema njezinom mišljenju, u mjesecima koji su protekli od prikupljanja podataka i njihove objave trebali su se osigurati da se eventualne pogreške, koje su prirodan dio tog najzahtjevnijeg statističkog istraživanja, saniraju i korigiraju.
- Rezultati Popisa stanovništva mogu i trebaju iznenaditi, ali veliko je iznenađenje dobar povod da se ti elementi dodatno provjere prije objave. Sama sumnja u ispravnost rezultata Popisa stanovništva, koji je proveden lani, je to što imamo kategoriju popisanih osoba i kategoriju stanovništva. Naime, Republika Hrvatska je jedina država Europske unije koja ima odvojene kategorije popisanih i stanovništva. Niti jedna druga država nema dvije kategorije, jer su sve popisane osobe ujedno i stanovnici, - objašnjava Rogoz.
Nažalost, dodaje, dokumentacija o načinu oblikovanja pojedinih kategorija u prikazu na temelju unosa iz upitnika, poput vjeroispovijesti i narodnosti, te o provedenim procesima osiguranja kvalitete nije objavljena uz podatke, odnosno nije javno dostupna, niti je stručna javnost bila uključena u definiranje tih procesa, osim eventualno Statističkog savjeta RH. Osvrnula se i na zaostalost Popisa stanovnika u odnosu na neke druge države.
- Popis stanovnika u Republici Hrvatskoj i dalje se vodi na zastarjeli način. Ne mislim pod tim tehničku stranu Popisa, jer danas imamo nekakve tablete i ostala elektronička pomagala kojima se olakšava posao popisivačima. Mislim prvenstveno na postavljena pitanja. Znate, od Popisa 1991. u Ujedinjenom kraljevstvu nemate kategorije nacionalnosti i vjeroispovijesti, umjesto toga svaki popisni ciklus ima neka svoja statističko-sociološka pitanja koja su bitna za to razdoblje. Tako se na lanjskom popisu u Ujedinjenom kraljevstvu po prvi puta u povijesti postavilo pitanje o seksualnosti. Naime, britanske statističare i sociologe zanima kolika je točna brojka heterosekualnih, homoseksualnih, biseksualanih i inih seksualnih kategorija u ukupnom broju stanovnika, - podrobno objašnjava gospođa Rogoz.
Greške u startu
Politolog Zuáne Orlandini tvrdi kako su pogreške u Popisu stanovništva uočene u samom startu.
- Kada imate Popis stanovništva, morate prvo obaviti probni popis par godina ranije, no nije se išlo ustaljenim modelom. Drugo, kad se formira popisnica, netko je treba recenzirati, a to je struka. Treće, trebalo je formirati savjet za popis stanovništva koji ne čine zaposlenici Državnog zavoda za statistiku, nego stručnjaci iz područja. Prijašnjih puta to smo imali, a sada ne. No, bez obzira na to rezultati bi bili isti ili slični, - tvrdi Orlandini i dodaje kako je nemoguće da relativni broj neke manjine opada u mirnodopskom razdoblju.
Tako je broj Srba 2001., dakle samo šest godina nakon rata iznosio 4,54%, a 2021. 3,20% što je očiti dokaz falsificiranja popisa. Prema njegovu mišljenju, cijela je struka izvan Zavoda bila isključena iz procesa Popisa stanovništva.
- Bez obzira na broj godina koji sam nakupio, nikada nisam osjetio ovakvu povezanost između službene i neslužbene državne politike i rezultata Popisa stanovnika, - zaključuje Orlandini kojemu je jasna pozadina porasta broja građana u kategoriji nepoznati, a smanjenje broja u kategoriji regionalno opredjeljeni.
Poznavatelji situacije u Zavodu upozoravaju na "unutarnje" probleme u instituciji, poput odlaska niza iskusnih stručnjaka, a dolaska niza onih kojih su ušli isključivo putem političke veze.
- Novog stručnjaka morate obrazovati dvije, tri godine, a s druge strane pitanje je i kakve su osobe došle u Zavod, pa je pitanje kakvi su im kapaciteti. Što se tiče povlačenja tablice, svaka promjena statističkih podataka mora biti objavljena u kalendaru uz obrazloženje zašto je povučena, je li došlo do pogreške i ispravka. Javnost to mora znati. Uostalom, tako je prema europskim standardima, - upozorava gospođa Rogoz koja je naglasila kako od 1981. u Nizozemskoj ne postoji Popis stanovništva.
U ovoj zapadnoeuropskoj kraljevini popis stanovništa je ukinut nakon političkih manipulacija brojem stanovnika i njegovim sastavom. Nakon skandala uveden je registar stanovništva koji surađuje s javnom upavom i drugim institutima javne vlasti te se svake godine ažurira broj stanovništva i struktura kućanstava putem regionalnih registara stanovništva te registara zgrada, kuća i stanova na godišnjoj razini.
Comments