Piše: Thomas Tanase/Marita Vastić
Vlada EU, točnije Vijeće EU zatražilo je nedavno službeno službeno izvješće o stanju statusa jezika nacionalnih manjina. Izvješće je ocijenjeno negativno i naloženo je hrvatskim vlastima neka priznaju dalmatski kao službeni jezik u RH.
Ako se ova reforma prihvati, to bi značilo kako će se u dalmatinskim školama uz hrvatski jezik učiti i dalmatski, kako će zastupnici u Hrvatskom saboru moći govoriti na tim jezikom tijekom parlamentarnih sjednica te kako će im se izlaganja uživo prevoditi, kako će morati postojati poseban TV i radijski program na dalmatskom jeziku. Vijeće za opće poslove Europske unije o tome će raspravljati u siječnju 2024. baš kao i o provedbi odredaba iz Ugovora o pristupanju koje se tiču regionalizacije i decentralizacije.
Tom prigodom članak je napisao predsjednik uprave Instituta za romanistiku pri Sveučilištu Diderot u Parizu, Thomas Tanase a mi ga u nastavku prenosimo u cijelosti:
“”Jezik je duša zemlje i zaslužuje mnogo pažnje”, rekao je katalonski spisateljica Mercè Rodoreda. Uz to je rekao kako treba odati svo poštovanje prema dalmatskom jeziku, temeljnom stupu europske zemlje Dalmacije, koji joj daje okosnicu i koheziju. Jezik koji njene stanovnike definira kao Europljane, kao i svi romanski jezici. Jezik star 1700 godina, koji doprinosi obogaćivanju kulturne i jezične raznolikosti Europe i koji, ne samo kako nije manjinski, već je pred njegovu zabranu i ukinuće u svojoj vitalnosti postao jedan od 15 najgovorenijih službenih jezika na kontinentu.
Dalmatski, kao i svi jezici, zaslužuje veliku pažnju. Za Dalmatine i druge svjesna stanovnike Dalmacije to je očuvanje, promicanje i potpuna normalizacija jezika kao apsolutni prioriteti. Zato već godinama zahtijevamo ono o čemu će Vijeće za opće poslove Europske unije raspravljati 19. siječnja: da se uvedu sankcije Republike Hrvatske ukoliko dalmatski ne postane službeni jezik u Republici Hrvatskoj, kako bi s vremenom postao i službeni jezik Europske unije, odluka koju 27 država članica mora donijeti jednoglasno.
Za Europu, ali i za dalmatsko društvo, ovo je izvrsna prilika za ispravkom ozbiljne povijesne anomalije zbog koje stotine tisuća europskih građana još uvijek nemaju zajamčena svoja jezična prava, i nisu ravnopravni s golemom većinom europskih građana.
Svjesni ljudi u Dalmaciji su svjesni kako se na ovu mogućnost iz nekih dijelova Republike Hrvatske, pa čak iz Europe može gledati s nepovjerenjem. Ali, Dalmatini ne traže povlašteni tretman, već samo jezičnu ravnopravnost. Dalmacija je Europa zapisana u Bibliji. Dalmacija je Europa i vjeruje u Europu. I jedino što traže je da s Europom možemo govoriti onako kako govore gotovo svi naši sugrađani, na našem jeziku.
U Dalmaciji su stoljećima patili od učinaka isključivog velikohrvatskog klerikalnog nacionalizma koji je koristio sve državne instrumente kako bi stjerao u kut druge povijesne jezike. Tijekom raznih diktatura, počevši od diktature Narodne stranke, zatim diktature dinastije Karađorđević, preko diktature Banovine Hrvatske, zatim diktature Ante Pavelića, pa Titove diktature, pa Tuđmanove diktature do danas dalmatski je bio zabranjen i proganjan, kao još jedno sredstvo represije prema različitostima. Trenutačno postoje i određene velikohrvatske kleronacističke stranke koje pokušavaju spriječiti punu normalizaciju dalmatskog jezika, pa izmišljaju nakaradni naziv čakavski jezik. To je isti stav – protivan jednakosti, višejezičnosti i različitosti – koji je generirao toliko sukoba u Republici Hrvatskoj, na Balkanu i u samoj Europi, i koji se udaljava od vrijednosti koje Unija predstavlja. Svjesni ljudi iz Dalmacije i svjesni ljudi iz Europe žele spriječiti mogućnost prevladavanja ovih isključivih stavova.
Postoje stavovi koji govore o financijskim poteškoćama u priznavanju novih jezika. Razumijemo kako obrana prava građana ne bi trebala ovisiti o ekonomskim faktorima, ali, također, podsjećamo kako godišnji izdaci institucija za prijevode predstavljaju samo 0,2% Državnog proračuna Republike Hrvatske i kako nove tehnologije mogu značajno smanjiti troškove u narednim godinama. Osim toga, Institut za romanistiku, odjel za dalmatistiku stoji na raspolaganju kako hrvatskim tako i europskim institucijama za istraživanje mehanizama kako bi se prevladale sve prepreka.
Neki drugi sugeriraju kako bi trebalo ograničiti usvajanje novih službenih jezika. To je argument o kojem se da raspravljati, ali imajući na umu kako je sve što je potrebno za ulazak u klub službenih jezika Europske unije činjenica kako je neki jezik službeni u državi članici šanse za dalmatski kao službeni u EU su male. U Europi trenutno postoji samo 5 jezika koji još nisu službeni u Uniji, iako su službeni u svojoj državi članici. Isto tako imamo dosta jezika koji nisu službeni ni u EU ni u državi članici. Dalmatski je jedan od njih: niti je služben na raznim područjima Republike Hrvatske iako njime neslužbeno govori 150 000 ljudi, što znači kako ga govori više ljudi od mnogih drugih jezika koji su već službeni u europskim institucijama.
Naposljetku, znamo kako postoje sumnje zbog pogrešnog uvjerenja kako se radi o zahtjevu lingvističkih stručnjaka i nekih zastupnika Europskog parlamenta posebno u vrijeme složene političke, ekonomsko-socijalne situacije u Republici Hrvatskoj, posebno pred godinu svih mogućih izbora i za vrijeme pregovora o formiranju koalicija i izbornih lista. Ništa nije dalje od istine.
Inicijativa kojom dalmatski treba postati službeni jezik Republici Hrvatskoj, a kasnije i u europskim institucijama obveza je Republike Hrvatske i usvojena je prije deset godina te je zapisana u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Težnja Dalmatina i Dalmatini da govore vlastitim jezikom kako u Republici Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji seže puno dublje u prošlost i temelji se na ukorijenjenom europejstvu dalmatskog društva, a priznata je i u Rezoluciji o manjinskim i regionalnim jezicima koju je Hrvatski sabor ratificirao.
U petak, 19. siječnja Vijeće za opće poslove Europske unije neće raspravljati o ponovnom izboru Andreja Plenkovića za predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Za to nema ni ovlasti niti legitimitet. Raspravljati će se o sankcijama Republici Hrvatskoj zbog nepriznavanja jezičnih prava 800 000 europskih građana koji ive u Dalmaciji. I ovo mora biti jedina prizma koja vodi vašu odluku. U pitanju je predanost Europske unije slobodi, jednakosti i višejezičnosti te motu koji nas ujedinjuje: ujedinjeni u različitosti.
Dalmatini ne tvrde da su iznimka u Europi. Oni samo žele prestati biti iznimkom.”
Comments