piše: Karlo Morosin
“Dalmacija je danas pred pitanjem koje traži odgovor je li ova generacija sposobna reizgraditi i sačuvati regiju i istovremeno izgraditi funkcionalnu demokraciju, a istovremeno vratiti se svome identitetu i sačuvati svoje vrijednosti”, rekao Vedran Bralić.
Dalmacija 21. lipnja obilježava Dan antifašističke borbe. Na taj dan je 1941. godine mladi Dalmatini/Dalmatinci i mlade Dalmatine/Dalmatinke predvođeni demokratskim pokretom krenuli u rat za oslobođenje Dalmacije od okupatora kako bi obnovili autonomiju Dalmacije.
No, autonomija Dalmacije nakon II. sv. rata bila je kratkog vijeka. Trajala je nešto više od godine i pol, točnije od 24. travnja 1945. do 27. veljače 1947.
Iako je većina stanovnika Dalmacije bila za njenu autonomiju Komunistička Partija Hrvatske nije propustila priliku da pravnim putem anektira Zlatnu regiju i pretvori je u svoju koloniju. To je bilo gotovo istovjetno kolonizaciji Dalmacije u ljeto 1939. Oba puta, Dalmaciju su sebi pripojili oni koji su bili bliski RKC u Hrvatskoj točnije Hrvatkoj biskupskoj konferenciji sa sjedištem u Zagrebu.
Gotovo sličnim metodama u lipnju 1990. godine, promjenama Ustava SRH ukinute su Zajednica općina što je izazvalo revolt samosvjesnih i obrazovanih građana Dalmacije. Kao posljedica tog čina, u zimu iste godine dogodilo se osnivanje Dalmatinske Akcije kao regionalne, prodalmatinski orijentirane stranke.
“Mi živimo u novoj Dalmaciji, ovo nije ona Dalmacije iz 1861. godine. Ona se sada promijenila. To je sasvim neka druga Dalmacija”, rekao je Bralić objašnjavajući da je današnja Dalmacija izrazito nakaradno i podijeljeno društvo koje djelomično negira njeno postojanje.
“Dvije polovine Dalmacije vide se kao dvije različite politike. U biti, to su dva mentaliteta i dvije kulture i to je teško pomiriti. Vrijednosti, mentaliteti i sustavi su različiti“, kazao je Bralić i dodao "56% anketiranih građana želi vidjeti reintegriranu i autonomnu Dalmaciju u okviru RH s ovlastima kakve je imala Vojvodina za vrijeme Jugoslavije. To je bitna brojka posebno kad se njoj pridoda 20% onih koji žele otcjepljenje Dalmacije od ostatka RH."
Tenzije među lažnim političkim oponentima, incidenti na nacionalnoj, rasnoj, vjerskoj, socijalnoj, rodnoj i seksualnoj osnovi, govor mržnje na društvenim mrežama - slika je Dalmacije od promjene vlasti prije 31. godinu. Da je cijela politička scena u Dalmaciji lažna vidi se po tome da se za gradonačelnika Splita bore dva kandidata koja su u osnovi izrazito antidalmatinski orijentirani.
Puljak i Mihanović razmijenili optužbe
Predizborna borba između Ivice Puljka, s jedne, i Vice Mihanovića s druge strane, odvija se uz medijska prepucavanja, ali uz zajedničke sastanke i dogovore čim se ugase kamere a novinari se raziđu, što drugi krug izbora za najveći grad u Dalmaciji čini farsom.
Prvo je Puljak optužio Mihanovićev za destrukciju sustava na unutrašnjem planu i urušavanje ugleda grada te za prepisivanje doktorata, da bi Mihanović odgovorio na sebi svojstven način kako je Puljak završio školu u Livnu i tako unedogled: optužba na optužbu i prepucavanje dvaju crnih lonaca koji je crnji.
“Prioritet političkih stranaka u Dalmaciji trebao bi biti razvoj naše regije - regije koja najviše uplaćuje u državni proračun, a najmanje joj se iz njega vraća; regije iz koje se najviše iseljava. Umjesto da se Dalmacija unapređuje, ona se razgrađuje. Na sceni je obračun između pojedinaca iz istog klana, od zdravstva, tužilaštva, obrazovanja. Imamo ugrožavanje ugleda Dalmacije, kako zbog autokompromitacije jer su na sva najvažnija mjesta došli nesposobni, ali podobni, tako i zbog anticivilizacijskih poruka sa svih položaja u regiji", rekao je Bralić.
On je kao “loše namjere prema građanima Dalmacije naveo karakter same države” te ocijenio način na koji Vlada “direktno zadire u pitanja dalmatinskog identiteta, a time i u stabilnosti regije katastrofalnim”.
"Povijest i politička teorija dokazat će kako su pojava, vladavina i rezultati HDZa i njegovih satelitskih parastrančica Dalmacijom najveći poraz naše junačke regije i najveća mrlja na njenom svijetlom licu zadnjih trideset godina”, rekao je Bralić i nastavio, "Postavljanje eksplozivne naprave u prostorije Dalmatinske Akcije također je čin uništavanja svih građana Dalmacije, jer je tim činom počelo sustavna pljačka društvenih, javnih i komunalnih poduzeća čime je naša regija od najgobatije na Mediteranu postala nasiromašnija u cijeloj Europi."
Ocijenio je za vrijeme vladavine HDZa i njegovih satelita ”nastala privatna i zarobljena država, da je organizirani kriminal infiltriran u sam vrhove lokalnih (županijskih, gradskih i općinskih) vlasti, te da je regiju ugušila korupcija na svim nivoima”. Optužio je HDZ da je svojom politikom podijelio građane Dalmacije po svim šavovima, s time da uvezene neoustaše imaju privilegije nad antifašističkim starosjediocima u Dalmaciji.
“Kada budemo izmjerili njihove bankovne račune i imovinska stanja, tada će građani Dalmacije znati koliko teži njihov lažni patriotizam", poručio je Bralić.
Moja ulica moja pravila
Bralić smatra da izostanak masovnijeg ulaska novog članstva u Inicijativu DDF, ugrožava stabilnost Dalmacije:
“Nažalost neki politički procesi koji se odvijaju umanjuju nadu da dalmatinsko društvo odnosno njegov politički dio ima svijest o značaju što Dalmacija zbilja jest. Politički pobjednik uvijek se ponaša, po načelu: ‘Moja ulica moja pravila’ što dalje slabi spremnost regije na napade iz Zagreba, Slavonije i Hercegovine. I naravno, svaki put se onda vraćamo na identitetska pitanja. Zamrznuti sukobi se otvaraju i nažalost društvo se onda kreće nekim smjerom suprotnim od povratka vlastitom identitetu i puta mentalnog reintegriranja u zajednicu europski prosvjećenih naroda”.
S druge strane, smatra da je teško moguće pomiriti dvije strane u Dalmaciji zbog razlika u sustavu vrijednosti.
“Ona polovica Dalmacije koja ima sustav vrijednosti koji je izvućen iz turbo folka taj će dobiti političku utakmicu, jer narod puši jeftini populizam. A onaj čije su političke ideje univerzalne i koji ih želi provesti za dobrobit svojih susjeda taj, očito, pripada pretprošlom stoljeću.”
Bralić također smatra da treba razgovarati o poštovanju određenih načela:
“A po meni su bitna načela: Dalmacija kao reintegrirana regija, njen građanski karakter, antifašizam i povratak njenih građana svome mediteranskom, europskom identitetu. O tome nema potrebe trošiti riječi. To se prihvaća ili ne prihvaća. I to ne može i ne smije biti tema za kompromis".
„Svi narodi imaju imaju neku svoju grešku. Naša je različita od greški drugih naroda, a tiče se odnosa prema Dalmaciji" rekao je Bralić i dodao “mi smo u stanju poistovjetiti našu regiju s političkim floskulama kojima nam se pupa glava zadnjih trideset godina”.
Propuštene prilike i nova prilika
160. obljetnicu uspostave Dalmatinskog sabora obilježavamo bez društvenog konsenzusa o tome kakva nam Dalmacija treba", konstairao je Bralić.
"Nažalost, već smo 1990. propustili priliku da otvorimo dialog na tu temu. Nesagledive su posljedice toga i veliki dio tereta osjećamo i danas. No, sad prilika, nova prilika, za otvaranjem taj dijalog kroz ono što je najjači integrativni faktor, a to je učlanjenje u Inicijativu DDF", rekao je Bralić.
Ocijenio da su pregovori Dalmacije s Europskom unijom (EU) o otvaranju zajedničkog predstavništva u Bruxellesu mogući, te da postoji entuzijazam oko te teme, te vjeruje da administracija koja će voditi te pregovore učiniti to efikasno. Ako Istra i grad Osijek mogu imti svoja predstavništva u Bruxellesu, zašto ne bi i mi. Nisu oni ništa bolji od Dalmacije.
"Možemo omogućiti cijeli taj proces, ali samo u situaciji da se za 4 godine konstituira nova vlast u Dalmaciji koja će razumjeti bitnost i složenost procesa reintegracije Dalmacije, ne samo za Dalmaciju kao regiju, već prvenstveno za sve njene građane. To bi trebalo dovesti, u prvom redu, do toga da se životni standard stanovnika Dalmacije polako, ali sigurno počme povećavati, to automatski znači jaču pregovaračku poziciju sa službenim Zagrebom i uzimanje sudbine Dalmacije i njenih građana u svoje ruke", rekao je Bralić.
Predsjedavajući odbora Europskog parlamenta za Balkan Vladimir Bilčik upozorio je, 19. svibnja da Dalmacija, kao nekadašnji gospodarski lider na Mediteranu već trideset godina stoji u mjestu a da potezi vladajuće većine otvaraju važna pitanja o geopolitičkoj orijentaciji ove regije.
”Svi moramo obratiti pažnju na Dalmaciju danas. Ako se ova mala regija na Jadranu okrene fašizmu i Istoku, to bi moglo imati dalekosežne posljedice na čitav Balkan i Mediteran”, upozorio je Bilčik.
Bilčik je između ostalog naveo i “zabrinutost zbog napete političke klime u regiji” i napominje da je konstruktivan dijalog između političkih i društvenih aktera od ključne važnosti za napredak Republike Hrvatske i statak Balkana".
"Još nije kasno, ali vremena je sve manje. Cijena propuštenih prilika u Dalmaciji bit će ogromna, što to prije shvatimo i organizirano se, kroz DDF, uhvatimo se u koštac s onima koji svjesno, maliciozno i planski uništavaju Dalmaciju - to bolje za sve, "zaključio je za kraj Vedran Bralić.
Comments