Piše: Marietta Candi
U Dalmaciji je za legalizaciju prijavljeno 95.010 bespravno izgrađenih objekata, što predstavlja oko 40% svih na divlje izgrađenih obiteljskih kuća i drugih građevina na području Republike Hrvatske.
Podatak je ovo iz najnovijeg priopćenja županijskih ureda o bespravno izgrađenim ili rekonstruiranim objektima za legalizaciju od 2011. do kraja rujna 2022. Svi ti divlji objekti podignuti su do svibnja 2011. godine, a taj datum je, prema važećem zakonu, i zadnji do kojeg se bespravno izgrađeni objekti priznaju za legalizaciju. Od stupanja na snagu zakona, u svibnju 2011., prošlo je punih jedanaest godina, ali zakon nije promijenjen i legalizacija ne obuhvaća bespravno izgrađene kuće i druge objekte u tom periodu.
Dalmatinci su najveći broj nelegalnih objekata prijavili u prvom valu procesa legalizacije: 81.465 objekata, od 13. svibnja do 13. studenog 2011., a naknadno je prijavljeno još 14.706 objekata u roku do kraja 2014. godine, kada je zakonom taj rok bio produžen do 31. prosinca 2014.. U međuvremenu, krajem veljače 2013. resorna ministrica Anka Mrak-Taritaš je, pod oznakom “službeno”, donijela obaveznu instrukciju kojom je, praktično, sve vrijeme bilo moguće prijaviti legalizaciju na divlje sagrađenih objekata, što je, prema informaciji županijskih ureda, izazvalo i mnogo nedoumica u samim jedinicama lokalne samouprave. Nema, međutim, sumiranih službenih podataka koliko je ilegalno sagrađenih objekata legalizirano u proteklih jedanaest godina na području Dalmacije, a taj podatak ne sadrži ni spomenuta izvješća županijskih ureda.
U Splitu 22.000 prijava
– Dosad je legalizirano samo desetak posto prijavljenih bespravno sagrađenih objekata. Najveći broj bespravnih objekata je prijavljen, a najvjerojatnije i legaliziran i upisan u zemljišne knjige, prvenstveno u Splitu, Zadru i Dubrovniku, a najmanji u selima u okolici Imotskog, Knina i Drniša, – izjavio je Vladimir Zelenović, tajnik za arhitekturu, urbanizam i graditeljstvo u Zadarskoj županiji.
Pročelnik upravnog odjela za urbanizam i stambene poslove Grada Splita, Teo Vojković kaže kako su Splićani podnijeli više od 22.000 prijava za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, ali taj postupak ide sporo zbog toga što mnogi bespravni graditelji predaju nepotpunu dokumentaciju, zemljište na kojem je izvršena gradnja nije prepisana na njih, već se oni još uvijek vode na stare vlasnike a neki i ne žure, već čekaju da visina naknade za legalizaciju bude smanjena. Problem je to i što je, kako Vojković napominje, skupo parcelizinje zemljišta koje mnogi bespravni graditelji moraju platiti.
Rabljani su podnijeli oko 800 zahtjeva za legalizaciju ilegalno sagrađenih objekata, među kojima je najviše kuća i stanova, od kojih je dosad 200 dobilo građevinsku dozvolu, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Raba, Koraljka Vahtar-Jurković reklaje kako je u tijeku legalizacija po ostalim podnijetim zahtjevima. Žitelji Grada Hvara prijavili su više od 1.100 bespravno podignutih objekata, većinom obiteljskih kuća i kuća za odmor na periferiji grada, pročelnik Upravnog odjela za komunalnu djelatnost, prostornu uređenje graditeljstvo i zaštitu okoliša, Doro Abdulmar izjavi je kako je do sada legalizirano svega 150 građevina, unatoč tome što je trošak procesa legalizacije moguće platiti u 84 rate.
Graditelji objekata na crno zasad bez kazni
Općinski i gradski građevinski inspektori obvezani su zakonom još 2011. godine donijeti rešenje o rušenju divljih objekata ukoliko njihovi vlasnici u propisanom roku nisu podnijeli zahtjev za legalizacijom bespravno izgrađenih objekata. Prvobitno je bilo predviđeno i to kako je vlasnik ovako izgrađenog objekta, ukoliko ne pribavi uporabnu dozvolu za ilegalni objekt, dužan plaćati naknadu za korištenje građevinskog zemljišta u visini stostrukog iznosa propisanog općinskim aktom kojim se utvrđuje naknada za korištenje građevinskog zemljišta na kojemu je izgrađen objekt na osnovu građevinske dozvole – ali se od toga odustalo 2014., pošto je ta kazna svedena na jednostruki iznos te naknade.
U izvješćima županijskih vlada konstatira se kako u praksi nisu zaživjele odredbe zakona o sankcijama za vlasnike bespravno izgrađenih objekata.
Glavna građevinska inspektorica u gradskoj upravi Grada Splita Eni Tafra-Bašić pismeno je odgovorila na naš upit i rekla kako su “za sve građevinske objekte za koje je podnijet zahtjev za legalizaciju građevinski inspektori donijeli zaključak o prekidu postupka dok se ne riješi pitanje legalizacije”. U pismenom odgovoru stoji još i uopćena konstatacija kako “za objekte koji se nelegalno grade građevinski inspektori donose odgovarajuća rešenja”.
Problem s vikendicama na Čiovu
Na Čiovu je dosad legalizirano 620 od 1.250 bespravno izgrađenih objekata prijavljenih za legalizaciju, pretežno izgrađenih u dvorištima postojećih kuća. Prema riječima pročelnice Upravnog odjela za urbanizam i prostorno uređenje Grada Trogira, Sanje Alajbeg predstoji legalizacija cijelog jednog naselja za koje je u tijeku izgradnja detaljnog urbanističkog plana. Problem će, po njezinim riječima, biti legalizacija vikendica u Okrugu i na otocima Drvenik Veli i Drvenik Mali, pa se zbog toga čeka uputstvo županijskog Upravnog odjela za urbanizam i prostorno uređenje, a ovaj čeka upute iz resornog ministarstva.
Comentarios