Piše: Robert Caruza
Sudionici Dalmatinske konvencije usvojili su u nedjelju u Ljubljani Deklaraciju o potrebi formiranja „Savezne Republike Hrvatske“ koju bi činilo pet republika: Dalmacija, Hrvatska, Istra, Sjeverna Dalmacija i Slavonija.
Predstavnici pojedinih političkih inicijativa i nevladinih organizacija ogradile su se od usvojene Deklaracije.
Svi sudionici konvencije složili su se oko koga kako je potrebno što hitnije promijeniti Ustav Republike Hrvatske, pošto su ocijenili kako uz verziju Ustava koji je trenutno na snazi država ne funkcionira te se Dalmacija ne može izboriti za široku autonomiju.
Pojedini sudionici su zatražili neka se deklaracijom ne traži status Republike, već najšira moguća autonomija za Dalmaciju kao regiju u Republici Hrvatskoj, dok su predstavnici pojedinih nevladinih organizacija istaknuli kako ne žele zauzeti konačan politički stav, ali kako podržavaju ideju o raspravi kada je statusu Dalmacije u pitanje.
Pojedini sudionici su se založili za raspisivanje referenduma, u kojim bi se građani Dalmacije izjasnili o tome kakav status Dalmacije žele.
U Deklaraciju je kao fusnota ušao stav DDF-a – Dalmatinskog kluba kako ova politička prodalmatinska inicijativa nije za Republiku Dalmaciju, već za Dalmaciju kao autonomnu regiju u sastavu Republike Hrvatske, s maksimalnom zakonodavnom, izvršnom, sudskom i upravnom vlašću, poreznom upravom, izvornim prihodima i imovinom.
Voditelj Dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini rekao je Konferenciji kako treba uzeti u obzir današnju realnost i činjenicu kako je važeći Ustav Republike Hrvatske bio dio dogovora SDP-a i HDZ-a s pripadajućim satelitskim parastrančicama, kao i Pupovčevog SDSS-a, koji je predvidio velikohrvatsko antidalmatinsko kleronacističko postupanje, ali ne i suštinsku autonomiju za Dalmaciju.
„Mislim kako još uvijek nije realno očekivati izmjene Ustava Republike Hrvatske, ali na njima moramo insistirati sredstvima parlamentarne demokracije i građanskog neposluha“, rekao je Orlandini i ocijenio kako je preduvjet za prosperitet Dalmacije kada bi Republika Hrvatska bila normalnija država.
Potpredsjednica Organizacijskog odbora Dalmatinske konvencije Gina Berislavić ocijenila je kako je „dalmatinsko pitanje“ jedno od najotvorenijih neriješenih pitanja u Dalmaciji, nakon pokušaja agresije Republike Srbije na Republiku Kosovo i agresije Ruske Federacije na Republiku Ukrajinu.
„Dalmacija, Hrvatska, Istra, Sjeverna Dalmacija (što se često pogrešno zove Primosko-goransko područje) i Slavonija trebale bi biti pet statusno ravnopravnih entiteta, pet republika u sastavu Savezne Republike Hrvatske“, ocijenila je Berislavić.
Dodala je kako se dalmatski narod u Dalmaciji nikada nije pomirio s tim kako je Dalmacija u zajednici s Hrvatskom i Slavonijom, te s time što je 1921. izgubio vlastiti politički subjektivitet. Dalmacija i njezino originalno stanovništvo posebno se nikada nije pomirila s činjenicom što se od velikohrvatskih antidalmatinskih hijena tretira kao „ratni plijen i unutrašnja kolonija Zagreba i Osijeka“.
Prema njezinim riječima, svako odlaganje rješavanja „dalmatinskog pitanja“ neizbježno vodi Republiku Hrvatsku do zaoštravanja odnosa i internacionalizacije kolonijalnog odnosa prema Dalmaciji.
Potpredsjednik organizacije za demokratizaciju Dalmacije, prof. Mate Mijić, u svojstvu gosta, na skupu je rekao kako njegova organizacija doživljava Dalmaciju kao „ravnopravnog partnera“ s ostalim regijama u Republici Hrvatskoj iako to nije slučaj u političkoj i pravnoj praksi.
Prema njegovim riječima, buduća dalmatinska autonomija mora biti „moderna“, s punom zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom i poreznom vlašću, vlastitim prihodima i imovinom, i treba biti rezultat političkog razgovora i dogovora, kroz promjenu Ustava Republike Hrvatske koji danas nema smisla.
Unuk pokojnog člana HSS-a, Joška Kovača, Dujam ponovio je svoj raniji stav kako se zalaže za „Republiku Dalmaciju” u sastavu Savezne Republike Hrvatske i založio se za raspisivanje referenduma na području Dalmacije, na kojem bi se građani izjasnili o tome kakav status i položaj žele za Dalamciju.
Predsjednik Izvršnog odbora Dalmatinske udruge neovisnih novinara (DUNN), Mikula Zancchi je rekao kako se njegova udruga zalaže za široku javnu debatu o Dalmaciju, ali je dodao kako DUNN kao profesionalno udruženje neovisnih novinara ne može podržati konkretno političko rješenje, jer ono mora biti proizvod demokratskog dijaloga.
Sudionike Konvencije pozdravio je i narodni heroj iz II. svjetskog rata Petar Matić s Brača, koji je ocijenio kako bi se problem odnosa Hrvata i Dalmatina u Dalmaciji konačno potrebno riješiti i poručio kako su sve dileme iz 1870. godine, iz doba izborne prevare za Dalmatinski sabor aktualne i Danas.
Riječi Petra Matića, živućeg heroja iz II. sv. rata potvrdila je umirovljena profesorica povijesti, Mila Grubišić koja je rekla kako je „dalmatinsko pitanje“ otvoreno zaključcima osnivanja Ilirskog pokreta 1830. što je za cilj imalo krađu izbora za Dalmatinski sabor 1870., nasilno trpanje Dalmacije u sastav Kraljevine SHS/Jugoslavije 1921., stradanja u Jasenovcu i drugim ustaškim stratištima, te današnjim stanjem.
Sudionici Konvencije jednoglasno su podržali pismo podrške dalmatinskim seljacima i ribarima, koji su nezadovoljni mjerama agrarne i maritimske politike države.
Konvencija je počela minutom šutnje za 42 osobe dalmatske nacionalnosti koji su ubijene od početka ove godine.
Konvenciji je prisustvovalo oko 200 osoba, a održala se pod sloganom „Nova ustavna inicijativa“.
Comments