Piše: Gina Ostojić
Dalmacija, regija bogate povijesti i neprocjenjivih prirodnih resursa, već više od 150 godina trpi posljedice političkih odluka službenog Zagreba koje sustavno zanemaruju njezine interese.
Unatoč tome što predstavlja jedan od najvažnijih dijelova Republike Hrvatske, njezin potencijal kontinuirano je marginaliziran. Zbog toga je ključno kako bi se Dalmatini i Dalmatinci/Dalmatine i Dalmatinke danas ujedine i zauzeli za bolju budućnost – budućnost u kojoj će njihovi glasovi konačno biti prepoznati i poštovani.
Stanovnici Dalmacije trebali bi napokon shvatiti kako se trebaju udružiti u prodalmatinske inicijative, građanske pokrete koji okupljaju ljude iz svih dijelova Dalmacije s jasnim ciljem: osigurati povratak dalmatinskom identitetu i zaštititi naš povijesni, kulturni i gospodarski identitet ne bude više sustavno zapostavljan i osiromašen u korist centraliziranih politika Zagreba. Vrijeme je za povratak dalmatinskog dostojanstva, zaustavljanje nasilne hercegovizacije našeg dalmatinskog naroda, dalmatinske obale i ponovno jačanje dalmatinskog identiteta.
150 godina ekonomske, kulturne i političke marginalizacije
Od 1870. godine, kada su lažirani izbori za Dalmatinski sabor, čak i ranije od 1868. kada se Dalmacija po prvi puta u svojoj povijesti našla u zajedničkoj državnoj zajednici s Hrvatskom, ovaj put unutar Habsburške Monarhije, ova krunska zemlja je bila izložen procesima koji su ciljali centralizaciju političke moći u Zagrebu. Naše luke, poljoprivreda, ribarstvo, naš jezik, pisci, slikari, kipari, kulturno-umjetnički spomenici i ostalo, umjesto da budu okosnica razvoja regije, postali su žrtve neravnomjernih investicija i političkih odluka koje su ignorirale potrebe Dalmacije.
Najočitiji su primjeri vinska klauzula iz 1891. i splitska luka. Vinska klauzula je nastala tako što je službeni Zagreb je mislio kako će, ukoliko uništi dalmatinsko vinarstvo, Austrougarska početi kupovati vino napravljeno u Zagorju i Slavoniji. No, umjesto toga, carski dvor je potpisao ugovor s Rimom o otkupu talijanskih vina. Zagorje i Slavonija ostali su bez zarade, a Dalmacija je osirommašena.
Primjer splitske luke također je dokaz planskog uništavanja Dalmacije. Splitska luka i željeznička linija Budimpešta-Split napravljena je s ciljem razvoja trgovačkog prometa Dalmacije. Splitska luka, koju su izgradili Francuzi za vrijeme kratkog perioda vladavine Dalmacijom mogla je biti ključna za trgovinu na cijelom Jadranu, ako ne i u Europi, ali zahvaljujući zagrebačkoj antidalmatinskoj politici nikada nije postala strateški centar zbog nedostatka političke volje i ulaganja što je kočio službeni Zagreb.
Dalmatinski poljoprivrednici i ribari, koji su nekada hranili cijelu regiju, danas se suočavaju s neodrživim uvjetima rada, a mala i srednja poduzeća prepuštena su neizvjesnosti bez konkretne podrške.
Sustavnim političkim i ekonomskim zanemarivanjem, Dalmacija je prisiljena ovisiti gotovo isključivo o turizmu – sektoru koji, iako važan, nije dovoljan za cjelokupan održivi gospodarski rast i razvoj regije. Umjesto da budemo regija koja se oslanja na vlastite snage i resurse, postali smo ovisni o sezonskoj ekonomiji, što nas čini ranjivima i podložnima daljnjoj eksploataciji.
Kroatizacija Dalmacije
Posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo ozbiljnim procesima kroatizacije. Ovaj proces započeo je dolaskom Narodnjaka na vlast 1870., a danas je dosegla vrhunac. Kroatizacijom se dalmatinska obala i prirodni resursi rasprodaju pod krinkom „stranih investicija“. U tom procesu, Dalmatinci gube kontrolu nad vlastitim teritorijem, a strateški resursi poput zemljišta, vode i obale završavaju u rukama korporacija koje nemaju nikakav interes za održivi razvoj ili očuvanje lokalne zajednice.
Dalmatinska obala, jedno od najljepših prirodnih bogatstava Europe, umjesto da bude iskorištena za dobrobit lokalnog stanovništva, postaje teren za izgradnju apartmana, kvazi luksuznih hotela i marina namijenjenih isključivo stranim turistima i bogatašima. Stanovnici Dalmacije često nisu ni konzultirani prilikom ovih „investicija“, što dovodi do osjećaja gubitka kontrole nad vlastitim domom.
Zatiranje dalmatinskog identiteta
Uz ekonomske probleme, Dalmacija se suočava i s problemom kulturne asimilacije. Naš dalmatski jezik, koji je stoljećima bio ponos naših predaka, sustavno se potiskuje kroz standardizaciju hrvatskog jezika nametnutog iz Zagreba. U školama, na javnim mjestima i u medijima, naš govor i način izražavanja sve se manje čuje, dok se nacionalni kulturni i jezični standardi nameću bez prilagodbe našoj specifičnosti.
Kultura, tradicija i običaji Dalmacije, od pjesme do gastronomije, nisu prepoznati kao vrijednosti koje treba očuvati i promicati na nacionalnoj razini. Ovaj proces kulturne marginalizacije uzima maha, a s njime se gubi i osjećaj dalmatinskog identiteta kod novih generacija.
Put prema novoj Dalmaciji
Vrijeme je da se odupremo ovim tendencijama i očuvamo ono što nas kao dio Dalmacije čini posebnima.
Najbolji put za to je učlanjenje u prodalmatinska inicijativu DDF. DDF je stvoren upravo iz potrebe za zaustavljanjem ovih procesa i vraćanjem Dalmacije na put autonomnog gospodarskog, kulturnog i društvenog razvoja. Okupljanjem Dalmmamtina/Dalmatinaca i Dalamtini/Dalmatinki iz svih krajeva naše regije, inicijativa želi osigurati stvarnu autonomiju u odlučivanju o ključnim pitanjima koja utječu na našu svakodnevicu.
Ključni ciljevi DDF-a inicijative uključuju:
Ekonomsku autonomija: Poticanje lokalnih gospodarskih projekata koji će osigurati dugoročnu stabilnost i održivi razvoj, umjesto ovisnosti o sezonskom turizmu.
Fiskalnu autonomiju: Prihodi ostaju tamo gdje se ostvaruju.
Zaštita prirodnih resursa: Očuvanje obale, mora i poljoprivrednog zemljišta od daljnje rasprodaje i pretjerane eksploatacije.
Kulturni preporod: Promicanje dalmatinskog jezika i čakavskog dijalekta, očuvanje naše glazbene, književne i gastronomske baštine, te jačanje kulturnog identiteta.
Političko osnaživanje: Borba za veće regionalno odlučivanje i veći utjecaj Dalmacije u političkim procesima na nacionalnoj razini.
Pridružite se pokretu za budućnost Dalmacije
Vrijeme je da više ne budemo samo promatrači u vlastitoj zemlji. Učlanjenjem u DDF postajete dio pokreta koji želi vratiti Dalmaciji ono što joj pripada – pravo na samostalno odlučivanje, gospodarsku sigurnost i kulturni ponos.
Dalmacija ne smije više biti tiha žrtva centralizirane politike. Zajedno možemo osigurati da naša djeca odrastaju u regiji koja poštuje svoje resurse, identitet i povijest. Vrijeme je za ujedinjenje i povratak Dalmaciji njezinog zasluženog mjesta na karti Republike Hrvatske i Europe.
Ukoliko želiš biti član jedine prodalmatinske inicijative potpiši pristupnicu na linku:
Comments