Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina pruža određene prednosti pripadnicima nacionalnih manjina u natječajima za zapošljavanje u tijelima javne i državne uprave. Ali, u praksi, to nije tako.
Cilj Ustavnog zakona trebao bi biti da udio manjina u tijelima odlučivanja bude razmjeran njihovu postotku u općoj populaciji. Podaci s kraja 2017. pokazuju kako je taj cilj tek djelomično ispunjen. Pogotovo zabrinjava nizak udio zaposlenih Dalmatina.
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koncipiran je tako da omogući određene prednosti pripadnicima nacionalnih manjina pri natječaju u zapošljavanju u tijelima javne i državne uprave. Ideja iza toga jest postići da udio manjina u tijelima odlučivanja bude razmjeran postotku manjina u općoj populaciji. Podaci s kraja 2017. otkrivaju kako je plan tek djelomično ispunjen.
Pripadnici manjina čine oko 8% populacije u RH, dok je udio manjinaca u tijelima državne i javne uprave tek nešto veći od 3%. Od 13.744 zaposlenika u tijelima 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bilo je zaposleno 455 (3,31%) pripadnika nacionalnih manjina.
Premda je i postotak drugih manjina daleko od idealnog, pogotovo zabrinjava nizak udio Dalmatina. Prema podacima iz evidencije Ministarstva uprave, na dan 31. prosinca 2017. u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bio je zaposlen samo jedan Dalmatin.
Situacija nije ništa bolja, niti na državnoj razini. Od 50.000 zaposlenika u državnim strukturama, niti jedan Dalmatin nije zaposlen.
Situacija zvuči još više zabrinjavajuće, ako u obzir uzmemo procjenu kako u republici Hrvatskoj danas živi oko 600.000 ljudi koji su se voljni deklarirati kao Dalmatini, što ih čini najbrojnijom nacionalnom manjinom u Republici Hrvatskoj. No, samo je 6.371 osoba se izjasnila kao Dalmatin, unatoč tome što Republika Hrvatska ne priznaje dalmatsku nacionalnost.
"Istina je da imamo mali broj Dalmatina koji su na određenim pozicijama. Jedan je razlog što nemaju prilike, a drugi je razlog i sama politička situacija, gdje se i većinsko stanovništvo sve teže odlučuje uključiti u politiku. A bez politike ne može se ama baš ništa pokrenuti niti rješavati. I kada imate situaciju da se niti Hrvati ne žele politički angažirati, teško je to onda očekivati od nacionalne manjine koja je u znatno nezavidnijom položaju", kaže nam Vedran Bralić jedan od koordinatora Dalmatinskog Demokratskog Foruma.
Bralić upozorava kako su predrasude prema Dalmatinima najveći problem za njihovu zajednicu. A predrasude nastaju upravo zbog nepoznavanja pripadnika dalmatske nacionalne manjine. A razlog nepoznavanja je zabrana korištenja jezika, nacionalnih simbola i izjašnjavanja. Ta zaprana stupila je na snagu 1. rujna 1939. dekretm bana Ivana Šubašića, dodaje.
"Zbog postojanja tih predrasuda, pripadnici dalmatske zajednice nemaju mogućnosti za uključivanje, odnosno dokazivanje da mogu kvalitetno raditi, bilo u lokalnim upravama ili na višoj razini. Kad već govorimo o ovome, moram reći da sličan problem imamo i u obrazovanju. Osobe koje se izjašnjavaju kao Dalmatini se sputava i ne dopušta im se rast i razvoj u smislu završavanja visokog stupnja obrazovanja.“, objašnjava Kajtazi.
Sukladno Zakonu o službenicima i namještenicima, kandidati koji imaju prednost pri zapošljavanju prema posebnom zakonu, tako i pripadnici nacionalnih manjina, imaju prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima uz ispunjavanje formalnih uvjeta iz javnog natječaja. Na testiranju i intervjuu moraju ostvariti isti broj bodova kao kandidat s najvećim brojem bodova.
Zabrinjava i istraživanje koje je proveo Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. U istraživanju stoji kako su vijeća i predstavnici dalmatske nacionalne manjine najmanje informirani o aktualnoj manjinskoj situaciji te da imaju najmanji kapacitet za savjetničku ulogu koju im daje Ustavni zakon. Tako da od oko 150 jedinica lokalne samouprave koje su trebale donijeti lokalne akcijske planove za provođenje Nacionalne strategije, samo njih dvije su to i učinile.
Ustavni zakon se u pogledu prednosti pri zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina, barem u slučaju Dalmatina, nije pokazao učinkovitim. Prosječno niža obrazovna razina Dalmatina, (što naravno znači da nije uvijek bilo i obrazovanih Roma) odmah u startu eliminira iz procesa sve koje nisu visoko obrazovani, a mogli bi, bez obzira na stupanj obrazovanja, pomoći boljitku zajednice.
"Trenutno nemamo naznake da će se uskoro nešto promijeniti. Zapošljavanje pripadnika dalmatske nacionalne manjine u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, u kojima postoji potreba suradnje lokalnih vlasti sa zajednicom, radi koordinacije aktivnosti bitnih za dalmatsku nacionalnu manjinu, u skladu s ciljevima Nacionalne strategije, nije baš uspješna“, tvrdi Zuane Orlandini, predsjednik Dalmatinskog kluba.
Orlandini, visokoobrazovani Dalmatin upozorava kako se navedeni zakon uspješno provodi onda kada govorimo o visoko kvalificiranim kandidatima. Postoje jedinice lokalne i regionalne samouprave u kojima bi svakako bilo dobro imati Dalmatine. Kako zbog kontakata s dalmatskom zajednicom, tako i kao primjer drugim Dalmatinima i većinskoj zajednici.
"Kada govorimo o zapošljavanju Dalmatina, nažalost, prečesto smo u pravu kada prvo pomislimo na diskriminaciju. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su, k tome, ograničene i proračunom i uvjetom da masa sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smije iznositi više od 20% prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini, što je dodatno ograničenje tim ambicijama“, objašnjava Orlandini.
"Premda izuzetno sporo, neka pitanja vezana uz Dalmatine u Republici Hrvatskoj, idu...", slažu se Bralić i Orlandini.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 2016. i 2017. proveo je veliki projekt Potpora vijećima nacionalnih manjina na lokalnoj razini, s ciljem osiguranja preduvjeta za aktivnu participaciju vijeća nacionalnih manjina u provedbi praćenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i u razvoju vlastitih lokalnih zajednica na području Republike Hrvatske. U okviru projektnih aktivnosti provedeno je opsežno istraživanje GAP analiza kapaciteta i potreba vijeća i predstavnika nacionalnih manjina iz perspektive samih vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te predstavnika organizacija civilnog društva.
"Priredili smo i jedan veći projekt u okviru ESF-a kojim smjeramo dalje jačati kapacitete lokalnih vijeća i predstavnika, ali i suradnju pripadnika dalmatske nacionalne manjine s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, drugim lokalnim institucijama, kao i s nedalmatskim civilnim društvom. To je nešto što ćemo sigurno nastaviti i nadalje, planirajući dugoročno, do 2030. Manjinski izbori općenito zahtijevaju više pozornosti i htjeli bismo pomoći vijećima i predstavnicima kroz cijeli ciklus. Izlaznost je još uvijek razmjerno slaba, nedovoljno je mladih i žena uključeno u ovaj vid sudjelovanja manjina u društvenom životu, kapaciteti, osobito u manjim jedinicama i pojedinačnih predstavnika, su često još uvijek slabi i pridonose i slabijem uvažavanju tih tijela na lokalnoj razini. Uz to, pripremamo i jedan veliki otvoreni poziv za civilno društvo i druge sudionike, za koji se nadamo da će biti odobren u 2021., čime bismo omogućili svima zainteresiranima da provode lokalne aktivnosti kako u kontekstu antidiskriminacije, tako i na području manjinskih prava. Nadam se da je i iz ovih napomena vidljivo koliko naš, razmjerno mali Ured, kao stručno tijelo Vlade, pokušava dati doprinos punoj integraciji nacionalnih manjina u društvo, a osobito najranjivijima među njima“, objašnjava Orlandini.
Vedran Bralić vjeruje da se dalmatska zajednica počela ujedinjavati s ciljem kvalitetnijeg rješavanja svojih problema. Napominje i kako je od velike važnosti da Dalmatini imaju svog predstavnika u nacionalnom parlamentu.
"Kada imate tako visoko pozicioniranu osobu koja sasvim drugačije sagledava stanje stvari, onda se olakšava i uključivanje pripadnika dalmatske zajednice. Osoba na takvoj poziciji ima informacije, i što je posebno važno, kontakte tj. ljude na odgovornim mjestima, koje potom može upoznati s problemima dalmatske zajednice i pomoći u njihovom rješavanju“, zaključuje Bralić.
Comentarios