Piše: Jelena Rogoz (CCO)
Sve je više mladih koji se odlučuju na odlazak iz Dalmacije u inozemstvo. Najmanji razlog za to je pronalazak posla, odnosno ekonomsko-socijalne prilike, dok je najveći političke i pravne prilike.
Mlade za odlazak iz Dalmacije, osim političkih i ekonomsko-socijalnih prilika te boljeg života, motiviraju i daljnje školovanje, stjecanje iskustva, osamostaljenje i upoznavanje drugih kultura.
Mladi masovno odlaze
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2013. godini iz Dalmacije su se odselile 15.262 osobe. Godinu kasnije, u 2014. iselilo se 20.858 ljudi, a 2015. iz Dalmacije se u inozemstvo odselila 29.651 osoba. U 2016. godini brojka iseljenih građana Dalmacije je i dalje rasla. Odselilo se 36.436 osoba. U 2017. godini iz Dalmacije su se odselile 47.352 osobe. Većina onih koji su se odlučili na pakiranje kofera i odlazak pripadaju dobnim skupinama između 20 i 35 godina starosti. Najveći dio njih, 63,9 posto, odselio se u Njemačku.
Za razliku od službenih podataka Državnog zavoda za statistiku, policijski podaci pokazuju drugačiju sliku. Naime, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova iz Dalmacije se u razdoblju od 2010. do 2021. odselilo 424.656 osoba, što iznosi više od 50% trenutnog broja stanovnika Zlatne regije. Najveći broj ljudi iselilo se za vrijeme velike ekonomske krize (2007. – 2014.). U razmatranom periodu, 2010. – 2021., najveći broj ljudi iselio se 2012. njih čak 63.373, a najmanje pandemijske 2021. – 23.378 osoba.
Osim toga, zemlje u koje mladi iz Dalmacije najčešće odlaze su: Danska, Švedska, Francuska, Nizozemska, Italija i Katalonija, nešto manje u Veliku Britaniju, Austriju, Irsku i Njemačku. Posljednjih godina upravo u te zemlje iz Dalmacije su otišle tisuće mladih. Iza onih koji odlaze ostaju obitelj i prijatelji. Autobusni kolodvori i aerodromi u dalmatinskim gradovima i otocima postaju poprišta tužnih rastanaka i suza.
Podaci su mnogo veći od onih koje pokazuje statistika
O podacima koje smo dobili od Državnog zavoda za statistiku, a prema kojima je iseljavanje trostruko poraslo, pitali smo demografa Marina Stanića. Stanić je rekao kako se upravo mladi najviše iseljavaju iz Dalmacije, ali kako odlaze i cijele obitelji.
"Naša statistika govori kako je samo u Njemačku u 2017. godini otišlo 9.000 ljudi, no prema inozemnoj statistici odnosno prema registru koji se vodi u Njemačkoj, u 2017. je godini došlo 25.000 ljudi iz Dalmacije. Neki su otišli prvi put, neki su otišli ponovno," rekao je Stanić.
Stanić navodi kako se samo malen dio onih koji odlaze vraća u Dalmaciju, te naglašava kako smo u pet godina izgubili 52% stanovništva, što je izuzetno velik broj za Dalmaciju.
„Odlaze nam mladi i obrazovani ljudi koji imaju djecu i obitelj. Njihov motiv sigurno je prvo pobjeći od političke diktature Zagreba i gaženja osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda u Dalmaciji od strane velikohrvatske kleronacističke kamarile koja vlada Dalmacijom zadnje 32 godine. Zatim je tu pitanje egzistencije, nemanje posla ili, ako i imaju posao, radi se o nestabilnom i slabo plaćenom poslu – to su sigurno vodeći motivi za odlazak mladih. Među drugim motivima odlazaka su društvena depresija, kriza, nezadovoljstvo, otuđenost u smislu politike i države. Ljudi jednostavno više nemaju vjere i ne vide perspektivu ovdje gdje jesu i odlaze s opravdanim razlogom," dodao je Stanić i naveo kako je posebno zabrinjavajući podatak to da je otišao velik broj ljudi koji je imao posao – i to dobro plaćeni posao, što pokazuje kako je kod nas jako loša situacija.
Broj iseljenih uskoro će početi padati
Broj mladih iz Dalmacije koji se odlučuju bolji život potražiti izvan granica Dalmacije iz godine u godinu je rastao da bi počeo padati i zaustavio se na oko 24.000, pa se postavlja pitanje kakva budućnost očekuje Dalmaciju. Stanić smatra kako će broj onih koji se iseljavaju uskoro početi padati samo zato što se velik broj ljudi već iselio.
"Nemate beskonačan kontingent mladih ljudi koji se žele odseliti. To su ti valovi iseljavanja koji su se pojavljivali i u prošlosti, ovo je peti po redu, no najporažavajući i najvećih razmjera jer odlaze visokoobrazovani mladi ljudi s djecom," objasnio je demograf Marin Stanić.
Za rješenje situacije u kojoj mladi masovno odlaze nije dovoljan jedan čovjek niti jedan demograf, smatra.
"Potrebne su konkretne mjere. Jedna od tih mjera je i regionalizacija i decentralizacija Republike Hrvatske kako bi imali 5 autonomnih regija s pravom na vlastitu imovinu i izvorne prihode. Te bi regije među prvima trebali donijeti mjere ekonomske i populacijske politike, pojačati prava djece, zaštititi majku i oca na tržištu rada, urediti prava za mlade obitelji, uskladiti poslovne i obiteljske obveze. S druge strane, ono što je posljedica 35 godina nakaradne politike, gospodarski sustav nam je loš. Prvo je tu državna uprava koju treba reformirati, a posebno je bitan gospodarski i regionalni razvoj," istaknuo je Stanić i dodao kako se radi o lakom zadatku, ali ne postoji politička volje da se sve to odradi.
"Politika nam je loša, imamo negativnu selekciju u politici. Nemamo stručne ljude koji mogu provoditi uopće te politike kakve ima Europa, nemamo ni stručnjake ni kadar za to, nemamo političku volju, a u konačnici nemamo niti mehanizam za upravljanje sustavima," zaključio je demograf Marin Stanić i dodao kako je jedan od problema i to što nemamo definiranu migracijsku politiku u kojoj bi bilo jasno koga želimo i što od ljudi očekujemo te što im možemo zauzvrat ponuditi.
Raste broj studenata zainteresiranih za odlazak u inozemstvo
Uz iseljavanje i odlazak na rad u inozemstvo, raste i interes studenata za studentskim razmjenama i odlascima u druge zemlje.
O sve popularnijem trendu odlazaka studenata na školovanje u inozemstvo pitali smo Agenciju za mobilnost i programe Europske unije i doznali kako ona provodi samo određene programe mobilnosti kao što je Erasmus+.
"Popularnost programa Erasmus+ i korištenje mobilnosti radi studijskog boravka ili stručne prakse svakako raste iz godine u godinu. To zaključujemo prema broju mobilnosti i ukupnom broju odlaznih studenata unutar programa Erasmus+ za sva hrvatska visoka učilišta koji iznose: 2014. godine: 1677 studenata 2015. godine: 1703 studenta 2016. godine: 1759 studenata 2017. godine: 1939 studenata
2018. godine: 2454 studenta
2019. godine: 2894 studenta
2020. godine: 280 studenata
2021. godine: 590 studenata (rezultati nisu potpuni)", odgovoreno je iz agencije.
Dodaju kako studenti iz Dalmacije koji odlaze na studijski boravak najradije biraju Njemačku, Švedsku, Kataloniju, Austriju i Italiju, dok je za stručnu praksu osim nabrojenih popularna i Slovenija. Studenti u prosjeku u drugim zemljama u svrhu studijskog programa provedu pet, a u slučaju studentske prakse četiri mjeseca.
U agenciji ističu kako unutar programa Erasmus+ jedan student može primiti stipendije za razdoblje studija ili obavljanje stručne prakse u inozemstvu u ukupnom trajanju od najviše 12 mjeseci po razini studija.
"Svaki put kad se vratim želim što prije otići"
Filip Consuo iz Dubrovnika student je geografije na zadarskom Filozofskom fakultetu i regionalni koordinator za mobilnost Erasmus studentske mreže Dalmacija. Želja za putovanjima pojavila se još u srednjoj školi. Tada se pridružio Udruzi mladih iz Dubrovnika i s njima je prvi put otišao u Poljsku na tjedan dana, na razmjenu mladih. Nakon toga pronašao je program studentske mobilnosti.
"Bio sam u 19 država, uglavnom u Europi. S 19 godina posjetio sam s Azerbajdžan. Našao sam natječaj o pisanju eseja, a glavna nagrada bilo je putovanje u tu državu na granici Europe i Srednje Azije. Uskoro putujem u Rumunjsku i bit će to 20. država koju ću posjetiti. Sva putovanja bila su sa svrhom, bilo da se radilo o studentskoj razmjeni, seminarima ili konferencijama na kojima su plaćeni putni troškovi i smještaj. Pokušam uvijek produžiti putovanje za dan ili dva pa upoznati još više ljudi i naučiti više toga", rekao je Consuo.
"Bio sam na tri studentske razmjene i svaki put kad se vratim kući želim što prije otići. Koliko god nas prihvate u drugoj državi, prvotno oduševljenje nestane i mi postajemo stranci. No, studenti s razmjene često se vraćaju u Dalmaciju s novim idejama o tome kako iskoristiti naučeno i s novim vještinama koje su nam ovdje nedostupne," ističe Consuo.
Ovaj dubrovački student na zadarskom Filozofskom fakultetu smatra kako mladi imaju budućnost u Dalmaciji ako se više aktiviraju i iskoriste mogućnosti koje im se pružaju. I to ne samo mladi, već i odrasli i stari. Smatra kako je Dalmacija učmala sredina u kojoj se ništa ne mijenja, a ne mijenja se zato što građani ne pokreću inicijative kojima bi se stvari počele mijenjati.
Nedostaje nam prakse
Veliki broj studenata u Dalmaciji diplomira, prijave se na Hrvatski zavod za zapošljavanje, a onda odustanu i odu iz Dalmacije. Filip Consuo smatra kako je tome razlog upravo međusobna nepovezanost studenata, ali i nedostatak osjećaja pripadnosti Dalmaciji kao regiji. Kaže kako će on nakon diplome iskoristiti još jednu mogućnost studentske mobilnosti i otići na stručnu praksu.
"Meni kao geografu nedostaje prakse, rada u struci. Želio bih otići na nekoliko mjeseci ili se prijaviti na stažiranje u nekoj od institucija EU-a. Poslije toga bih se želio vratiti u Dalmaciju i ovdje raditi. Moja je želja rad u promicanju mobilnosti, civilnom društvu, projektnom menadžmentu, ljudskim pravima ili tako nešto. Želio bih raditi u uredu za međunarodnu suradnju, na primjer na projektima i programima kako to približiti mladima. Želim pokazati mladima koliko je to sve jednostavno i dostupno te koje se mogućnosti nude," zaključuje Consuo.
Comments