Piše: Melita Vrsaljko
HDZ-ova vlast u Obrovcu odlučila je da se smeće iz čitave Zadarske županije može odlagati na bivši divlji deponij kraj crpilišta pitke vode iz Zrmanje.
Rijeka Zrmanja, koja se pod Velebitom ulijeva u Karinsko i Novigradsko more i koja je zaštićena ekološkom mrežom Natura 2000, u opasnosti je od novog zagađenja.
Zrmanja, naime, već dugi niz godina trpi onečišćenje mazutom uslijed velikih kiša, što je posljedica zapuštenih spremnika opasnih materijala koji se nalaze u blizini Obrovca i koji su ostali kao “nasljedstvo” propale obrovačke Tvornice glinice. Problem je to koji je odjeknuo u javnosti prije nešto više od godinu dana, kada se u Zrmanju izlilo više od 250.000 kubika mazuta i kada je postalo jasno da se to zapravo događa već godinama, bez da su vlasti učinile išta po tom pitanju.
Da nije bilo pritiska ekološki osviještenih mještana, u blizini Zrmanje otvorio bi se i pogon za preradu otpada iz brodogradilišta, takozvanog grita, koji se godinama tamo odlagao nelegalno. Ideja nije realizirana, ali zato stanovnici tog kraja i dalje prosvjeduju jer grit nije uklonjen pa ga bura raznosi u rijeku.
Osim toga, na području grada Obrovca koji se nalazi na rijeci Zrmanji otpadne vode su se dugi niz godina odvodile u tlo i vodotoke bez prethodnog pročišćavanja. Kanalizacijska mreža, koja ima direktni ispust u Zrmanju, dugo je funkcionirala bez pročišćivača.
Devastacija Zrmanje nije nikakva tajna. O njoj se detaljno izvještavalo. Unatoč tome, rijeci Zrmanji sada prijeti i zagađenje smećem iz čitave Zadarske županije.
Novo-stari planovi HDZ-ove vlasti
Sada se na lokaciju koja je udaljena svega 1.2 kilometra od rijeke, tj. na postojeći deponij Kljakovača pored Bilišana, planira dovoditi otpad iz više gradova i općina Sjeverne Damacije (Zadarska županija). Na manje od dva kilometra zračne udaljenosti nalazi se vodocrpilište Dolac-Muškovci iz kojeg se pitkom vodom napaja i dio grada Zadra.
Pritom činjenica da je Zrmanja zaštićena pod ekološkom mrežom Natura 2000 lokalnoj HDZ-ovoj vlasti ne znači baš ništa. Naime, područje deponija, iako se nalazi u neposrednoj blizini Zrmanje, nije zaštićeno. Odnosno, zaštićena je rijeka, ali ne i prostor oko nje.
Osim Zrmanje, u sklopu Nature 2000 pod zaštitom se nalazi i Karinsko i Novigradsko more, ali i planina Velebit koja se izdiže iznad Obrovca i Zrmanje. Sve te prirodne ljepote za obrovačku lokalnu vlast nisu neprocjenjive – koštaju točno onoliko koliko se može zaraditi na gomilanju tuđeg smeća.
O čemu je riječ?
Namjere lokalne samouprave daju se iščitati iz odluke obrovačkog Gradskoj vijeća koje je prošli tjedan dalo ovlasti dugogodišnjem HDZ-ovom gradonačelniku Anti Županu da sklapa ugovore s drugim jedinicama lokalne samouprave o dovozu smeća na Kljakovaču po cijeni od 200 kuna po toni.
Odluka je to koju je grad donio bez da je provedena bilo kakva rasprava, odnosno, bez da je pitao stanovnike grada što misle o toj ideji, zbog čega je ta tema odjeknula na lokalnoj razini.
Deponij Kljakovača, na koji se planira dovoziti više smeća, trenutno je pod sanacijom koju financira Fond za zaštitu okoliša. Radi se o bivšem ilegalnom odlagalištu na koje se smeće počelo iskrcavati ranih devedesetih godina. Deponij nije slučajno završio baš na području Bilišana; u pitanju je nekadašnje većinski srpsko selo, koje je nakon rata ostalo gotovo sasvim ispražnjeno.
(HiS)torija sanacije
Iako je prije pola godine HDZ-ov gradonačelnik Zadra Branko Dukić opovrgnuo napise da će se problem zadarskog smeća riješiti tako da se prebaci u Obrovac, 21. ožujka ove godine, svega nekoliko dana prije nego li su obrovački vijećnici dali ovlasti Županu da dovozi smeće iz drugih dijelova županije, Dukić je izjavio kako će zadarski otpad biti moguće odlagati na Kljakovaču ako se u Obrovcu slože s tim.
Obrovački gradonačelnik ne želi jasno odgovoriti na pitanja koji se odnose na odvoz (i dovoz) otpada u njegovom gradu, ali i na samu sanaciju odlagališta na Kljakovači.
Naime, upitali smo ga kako da je posao dobila tvrtka HiS, čiji vlasnik Slavko Hrženjak posluje i u Sloveniji gdje je skupio 17 prijava, platio 26,500€ kazni, dobio dvije opomene, a s dvije lokacije nije maknuo otpad kako mu je naređeno.
Odgovor nismo dobili, ali nam je zato gradonačelnik Obrovca Ante Župan poklopio slušalicu usred telefonskog razgovora.
Što kaže Fond?
Pitali smo Fond za zaštitu okoliša kako sanacija odlagališta otpada koja se financira iz sredstava Fonda ujedno može biti i prilika za zaradu lokalnih vlasti na otpadu. Gradu Obrovcu su, kako se može vidjeti iz dokumenta Fonda, ove godine odobrena dodatna sredstva za tu sanaciju, i to u iznosu do 6.735.991,10 kuna.
Odgovorili su nam kako se odlagalište otpada Kljakovača sanira se u skladu s projektnom dokumentacijom i ishođenom građevinskom dozvolom.
“Postepeno zatvaranje odlagališta otpada i preusmjeravanje na druga uređena odlagališta koja imaju raspoložive kapacitete je mjera predviđena zakonskim okvirom. I u ostalim županijama se odlagališta postepeno zatvaraju, a otpad se odvozi na aktivna odlagališta koja će biti u funkciji do izgradnje centra za gospodarenje otpadom. Praksa i drugih JLS-ova na čijem se području nalaze odlagališta na koja se dovozi otpad iz drugih gradova i općina je da naplaćuju troškove odlaganja otpada”, odgovorili su nam iz Fonda te napomenuli kako oni nemaju utjecaja, niti je u njihovoj nadležnosti dogovor između jedinica lokalne samouprave vezano za plaćanje naknade za odlaganje.
Iz Fonda također navode kako najavljeni plan grada Obrovca ne bi trebao prolongirati period sanacije Kljakovače. Međutim, hoće li dovoženje otpada proširiti samo odlagalište?
”Ovo pitanje je hipotetsko. Kad prestane biti hipotetsko i ako prestane biti hipotetsko, rado ćemo Vam odgovoriti na ovo pitanje”, odgovorili su iz Grada.
Otpad drugih općina dovozio se i prije
Vijest o dovozu otpada drugih jedinica lokalne samouprave na obrovački deponij odjeknula je nakon nedavne odluke gradskog vijeća da ovlasti HDZ-ovog gradonačelnika Župana za sklapanje takvih ugovora. Međutim, činjenica je i da se otpad drugih gradova i općina dovozio i prije.
“Na naše odlagalište pristiže otpad sa područja Grada Obrovca (dakle naš) i Općine Gračac po nalogu Inspektora zaštite okoliša sukladno planu zatvaranja odlagališta na području RH”, odgovorili su nam iz Grada Obrovca.
Međutim, što je s drugim općinama koje dovoze otpad u Obrovac, a koje Grad nije naveo u odgovoru?
Neke od njih su Općina Tkon, koja je u svom službenom glasniku od prije godinu dana navela da se prikupljeni otpad s područja Općine privremeno odlaže na odlagalište otpada Kljakovača. Kontaktirali smo i Općinu Tkon odakle su nam potvrdili da se njihov otpad i dalje odvozi u Obrovac.
Gradonačelnik Ante Župan, dakle, opet laže. Općina Gračac nije jedina koja dovozi svoj komunalni otpad na obrovački deponij. Kada smo mu rekli da su nam iz Tkona potvrdili da svoj otpad odvoze na Kljakovaču, iz Grada su se brzo ispravili te nam potvrdili da se otpad iz Tkona ipak dovozi u Obrovac. Prije se dovozio po cijeni od 150,00 kn + PDV po toni, dok se sad, po novoj odluci od prošlog tjedna, plaća 200 kuna+ PDV po toni.
Iz primjera drugih jedinica lokalne samouprave može se vidjeti i koliko je Grad Obrovac zarađivao na takvim poslovima.
“Odvoz u Obrovac, bez plaćanja po toni otpada, košta nas 700.000 kuna, pa bi odvoz u Polaču za nas bio povoljniji jer se radi o 300.000 kuna troškova”, rekao je biogradski gradonačelnik Ivan Knez u listopadu 2019. godine.
Kljakovača – dugogodišnji problem
Na obrovački deponij, koji se nalazi na prostoru nekadašnjeg rudnika, smeće se “službeno” dovozi od 1998. godine.
“Od početka odlaganja pa i danas, odlaganje otpada se provodi nekontrolirano, odnosno na odlagalištu se ne provode sve potrebne mjere kojima se smanjuje njegov štetni utjecaj na okoliš – procjedne vode nekontrolirano odlaze u podzemlje, ne primjenjuje se redovito dnevno prekrivanje otpada, ne vrši se otplinjavanje otpada, nema sustava za odvodnju oborinskih voda, odlagalište nije ograđeno sa svih strana, ne prate se utjecaji odlagališta na okoliš i sl.” , stoji u elaboratu zaštite okoliša iz 2015. godine koji je radila tvrtka Maximum consulting.
Tvrtka Zeleni servis, koja je 2018. godine napravila Plan gospodarenja otpadom Grada Obrovca do 2022. godine, navodi kako se, imajući u vidu da sav sakupljeni miješani komunalni otpad te biorazgradivi otpad sa područja Obrovca završi u Kljakovači, može zaključiti da nisu ostvareni ciljevi postavljeni Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
Netransparentnost i nerazvijenost
Državna revizija nedavno je dala uvjetno mišljenje za Grad Obrovac. U izvješću stoji da je na naknade vanjskim suradnicima (savjetnicima) otišlo 201.837,00 kuna, a da oni pritom nisu podnosili izvješća o obavljenim poslovima, niti je prema ugovoru to od njih i traženo. Nadalje, Župan je na službena putovanja u 2019. godini potrošio 187.000 kuna.
Sudeći po istraživanju Instituta za javne financije, Grad Obrovac jedna je od najnetransparentnijih jedinica lokalne samouprave. Kako stoji u njihovom izvješću, u razdoblju od travnja do studenog 2019. godine, Grad je objavio samo četiri dokumenta.
Comments