Piše: prof. Silvain Šverko
PISA istraživanja dokazala su kako je školski sustav u našoj državi zanemaren. Potrebne su korjenite reforme obrazovnog i školskog sustava pomoću kojeg bi se djeci dalo više usmjerenog znanja od onoga što imaju sada.
Rezultat iz čitalačke pismenosti hrvatske petnaestogodišnjake je svrstao na 26. mjesto od ukupno 81 države sudionice najvećeg međunarodnog vrednovanja znanja i vještina, s prosjekom od 475 bodova. To je nešto niže u odnosu na prosjek država OECD-a koji iznosi 476 bodova. U prirodoslovlju su pak postigli 483 boda, što se statistički ne razlikuje značajno od prosjeka ostalih država koji iznosi 485 bodova.
Po prvi puta od početka PISA istraživanja u Republici Hrvatskoj 2006., naša se država našla u skupini država na razini OECD-a – u ukupnom poretku po prirodoslovnoj pismenosti je na 31. mjestu od njih 81., što je pad za jedno mjesto u odnosu na 2018.
S matematičkom pismenošću situacija ni dalje nije zadovoljavajuća, pa osnovnu razinu znanja i vještina nije uspjelo doseći 33 posto učenika iz Republike Hrvatske, odnosno svaki treći ispitanik nije uspio doseći razinu znanja 2. Ostvarili su rezultat od 463 boda, što je statistički značajno niži uspjeh od prosječnog rezultata zemalja OECD-a koji iznosi 472 boda. Ipak, i takvim se rezultatom Republika Hrvatska svrstala na 36 mjesto u ukupnom poretku, što je nedovoljan rast za jedno mjesto u odnosu na 2018. Pritom su hrvatski školarci u rangu kolega iz SAD-a, Vijetnama, Norveške, Malte, Slovačke, Islanda, ali i Izraela.
Niži rezultati
Najbolje rezultate na PISA istraživanju postižu i dalje učenici iz Singapoura, Macaoa i Taiwana, dok je od europskih zemalja najbolje prošla Estonija i, kada je riječ o matematičkoj pismenosti, Švicarska. Nakon objave rezultata čiji je embargo istekao u utorak u podne, a predstavljeni su u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, pokazalo se kako su učenici iz Republike Hrvatske ostvarili niži rezultat od prosjeka država članica OECD-a na svih osam podskala matematičke pismenosti – matematičko formuliranje situacija, primjena matematičkih koncepata, tumačenje i vrednovanje matematičkih rješenja, zaključivanje i ostalo.
Najvišu razinu postignuća u matematici (razina 5 i 6) doseglo je nešto manje od šest posto učenika iz Republike Hrvatske, što je za tri postotna poena niže od prosjeka zemalja OECD-a. Ukupni hrvatski rezultat time se nije značajnije mijenjao u zadnjih 16 godina. Zanimljivo je kako u odnosu na rezultate ranijih godina, ovoga puta nema značajne razlike u postignućima iz matematičke pismenosti između spolova/rodova. Dosad su mladići bili bolji u matematici, no sada se pokazalo kako 33 posto učenika ispod osnovne razine znanja, u odnosu na 32,8 posto djevojaka. Ipak, iznadprosječni rezultat postiže češće muški spol/rod (7,2 posto ih je iznad prosjeka), dok je kod djevojaka riječ o 4,4 posto.
Ukupno je testiranjem, provedenom u Republici Hrvatskoj u proljeće prošle godine, obuhvaćeno oko 690 tisuća petnaestgodišnjaka koji predstavljaju oko 29 milijuna učenika te generacije u državama sudionicama, koje osim država članica OECD-a obuhvaćaju i 30-ak drugih država. U Republici Hrvatskoj je slučajnim odabirom u testiranju sudjelovalo 178 srednjih škola i dvije osnovne, s 6135 učenika.
Kako je naglašeno na prezentaciji, rezultate treba uzeti s oprezom. Naime, PISA istraživanje provodi se svake tri godine, a ovoga puta je prolongirano za godinu dana zbog coronavirusa, koji je utjecao na obrazovne sustave svih država na svijetu. Pritom se Republika Hrvatska pokazala gubitnicom, jer su učenici prema službenim podacima s nastave u prosjeku izostali samo dva i pol mjeseca, za razliku od vršnjaka u drugim državama članicama OECD-a 4,4 mjeseca. S druge strane, treba računati i na to kako učenici iz Republike Hrvatske u prosjeku provedu dva sata manje na nastavi tjedno od učenika drugih država. Zato pak na pisanje domaćih zadaća troše 12 minuta više dnevno od svojih vršnjaka u svijetu.
Sustav je dezorijentiran
Rezultati učenika iz Dalmacije na PISA testovima 2022. pali su u sva tri područja ocjenjivanja i svrstali dalmatske učenike ispod prosjeka Republike Hrvatske i država članica OECD-a. Ovi su rezultati izazvali velike kontroverze – ne samo zato što su akademski toliko loši, već i zbog nekih prvobitnih reakcija koje su kasnije ispravljene. Nakon što je tajnica u Odjelu za obrazovanje Splitsko-dalmatinske županije pripisala loše rezultate dalmatinskih učenika "pretjeranoj zastupljenosti učenika imigranata iz Azije i Afrike u testovima", već sljedeći dan je ministarstvo obrazovanja povuklo tu izjavu i priznalo kako je uzorak hrvatskih učenika korišten za zadnje PISA izvješće bilo reprezentativno.
Prošlog četvrtka, bivša voditeljica DDF-ovog odbora za obrazovanje, Irena Raffanelli, sudjelovala je u intervju-u za Adriatic Radio i njezina prosudba je bila potpuno drugačija: problem je, potvrdila je, to što je "hrvatski sustav obrazovanja potpuno dezorijentiran".
Raffanelli je započela svoje izlaganje situacije dajući jasno priznanje učiteljima za rad te naglasila kako "rade u vrlo složenoj situaciji" te kako izvješće "ne pokazuje rade li učitelji dobro ili loše". Prema ovoj umirovljenoj profesorici iz Makarske, sustav je dezorijentiran i osvrnula se, na primjer, na činjenicu kako je grijeh "poželjeti staviti djeci toliko stvari u školsku torbu". Bivša voditeljica odbora DDF-a za obrazovanje govorila je o različitim područjima koje društvo dodjeljuje edukatorima i mentorima:
"Povijest, zemljopis, matematika, hrvatski – sve je to u redu, ali udžbenik iz likovnog i tehničkog te vjeronauk u sekularnoj državi - to je već previše. Izgleda kako ćemo uskoro morati oduzimati vrijeme za jezik i matematiku kako bi vjeronauk zavladao školom. A to nije dobro”.
Pitanje koje posebno zabrinjava Irenu Raffanelli je kada učenici uče čitati i pisati. Bivša profesorica protivi se pristupu tvrdnje kako djeca moraju učiti ono što želi i kada želi te ističe potrebu kako obitelj mora odigrati svoju bitnu ulogu:
"Djeca su sretna kad svladaju poteškoće i krenu dalje, a ne kad im dopustite raditi što ona žele s argumentom kako bi trebali biti sretni, a ne frustrirani."
Iz tog, ali i drugih razloga, bivša voditeljica DDF-ovog odjela za obrazovanje odlučuje se za promjenu modela i sustava.
Drugačiji model
Umirovljena profesorica iz Makarske i bivša voditeljica odjela za obrazovanje prodalmatinske inicijative DDF, Irena Raffanelli zalaže se za drugačiji model obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Prema njoj trebao bi se primijeniti model sličan onome u Izraelu.
„Ovaj sustav nebi bio obavezan za svu djecu od 3. do 18. godine, već samo za onu djecu koja su zainteresirana za školovanje, s tim da bi djeca prolazila kroz određene razine. Prvu razinu bi predstavljao vrtić u koji bi išla djeca od 3. do 5. godine, drugu osnovna škola. U nju bi išla djeca od 6. do 12. godine. Zatim bi bila srednja škola za djecu od 12. do 15. godine života djeteta, te viša škola od 15. do 18. godine.“
Raffanelli objašnjava kako ne bi bilo bitno to što škola nije obavezna, što bi bila cjelodnevna (od 8:00 do 16:00), što bi imali organizirani topli obrok i to što bi djeca prolazili kroz faze bio bi bitan kurikulum. On bi se zasnivao na izboru predmeta od 12. godine pa sve do 18.
„Nakon navršenog šestog razreda djeca bi imala osnovne predmete: hrvatski, strani jezik algebru, geometriju, društvo, koje bi uključivalo povijest i zemljopis, te prirodu koja bi uključivala biologiju, fiziku i kemiju. Sve ostale predmete do maksimum deset njih učenici bi sami birali i oni bi se odvijali u drugom dijelu školskog dana nakon ručka. Tu bi spadalo sve od dalmatskog jezika, tjelesnog, glazbenog, likovnog, tehničkog do drame, novinarstva, informatike i vjeronauka,“ objašnjava gospođa Raffanelli koja je uvjerena kako bi ovaj sustav poboljšao razinu znanja kod djece, jer bi tada djeca zbilja radila ono što vole.
Prema gospođi Raffanelli na bi bilo ocjenjivanja već završni ispiti na kraju školske godine što bi smanjilo razinu stresa kod djece.
"Iskustva društava koja imaju ovakav obrazovni sustav pokazuju kako su djeca manje frustrirana zbog stalnih ispita i testova, već da su dosta relaksiranija i više paze na satu," objašnjava gospođa Raffanelli.
Različiti pogledi na interpretaciju uzorka
Sa svoje je strane, ovog četvrtka, je bivši glavni direktor za inovacije, istraživanje i digitalnu kulturu ministarstva za obrazovanja, Boris Crvić objasnio kako je promjena u porukama koje je odjel poslao u vezi s rezultatima PISA-e testovima posljedica toga što je u osnovi došlo do razlike u tumačenju uzorka.
Kako je rekao za HRT4, u srijedu je dobiven jasan rezultat i sada je vrijeme kako bi se dobro fokusirali na uzroke i točke poboljšanja u obrazovnom sustavu. Crvić je objasnio kako se ne radi samo o ulijevanju više sredstava, već i o osmišljavanju dobrih obrazovnih politika politika. Na primjer, on vidi prostor za poboljšanje u podučavanju učenika s najtežim poteškoćama i iznosi samokritiku oko zapošljavanja nastavnika u centrima:
"Znamo da to nije dovoljno dobro".
Crvić je naglasio potrebu za povjerenjem u hrvatski obrazovni sustav, iako je priznao kako ni samozadovoljstvo nije zdravo. Unatoč lošim rezultatima PISA-e, ustvrdio je kako najnoviji testovi kompetencija provedeni u svim školama već pokazuju kako započinje preokret, primjerice, u matematici i prirodoslovlju.
Irena Raffanelli, za kraj, odgovara protupitanjem:
„Oni su skoro osam godina na vlasti, što ih je spriječilo u osmišljavanju i primjeni dobrih obrazovnih politika?“
Comments