Piše: Livia Marini
Dalmatini/ Dalmatinci i Dalmatine/Dalmatinske su prisutni, oni su naše sugrađani i sugrađanke. Neophodno je pojačati njihovu vidljivost i prisutnost u medijima i društvu, te Dalmacije uopće, i potaknuti razumijevanje i postojanje te etničke skupine.
Zaposleni u tijelima javne vlasti - obrazovanju, policiji, zdravstvu, socijalnoj zaštiti i svuda gdje se odlučuje o pravima građana, posebno imaju obvezu razumjeti probleme i štititi prava građana koji su na udaru antidalmatinstva i netolerancije općenito.
Dan Dalmacije, koji se obilježava 26. veljače, ni ove godine nije proslavljen na adekvatan način. Ovo je druga za redom pandemijska godina, pa nije bilo za očekivati da će se nekakav vid svečanosti održati. No, zabrinjava to što godinama ranije nije bilo organiziranih proslava za taj dan.
Trend nasilja nad Dalmatinima/Dalmatincima nastavlja se. Pokazali su to incidenti koji su se jučer dogodili u Dubrovniku. Prema navodima policije, jedna osoba iz Grada prolila je bokalom hladne vode skupinu Makarana, koji su se u Dubrovniku našli poslovno. Razlog napada bio je razgovor Makarana o Dubrovniku kao dijelu Dalmacije. Drugi incident dogodio se kada je više drugih osoba nedugo zatim maltretirala te iste makaranske poduzetnike.
“Policija je odmah privela ove osobe i protiv njih će, nakon konuultacija s nadležnim tijelima, biti poduzete odgovarajuće mjere”, navodi se iz policije.
Splitska policija identificirala je tri osobe, među kojima dvojicu maloljetnika, koje su 30. siječnja u centru Splita napali Leonu G. Razlog za napad je njen razgovor s prijateljicom kada je rekla da je ona Dalmatinka. Protiv osumnjičenih je, zbog nanošenja teških tjelesnih povreda, nadležnom tužilaštvu podnijeta kaznena prijava.
Kako se navodi, rasvjetljen je i napad na pevačicu narodne glazbe Natašu M. u Zadru. Protiv osobe koja ju je vrijeđala i gurala podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Napad se dogodio ispred kluba Opera u Zadru, a rzlog napada bio je što je rekla: "Svi smo mi Dalmatinci!"
Kako je rečeno, policija i dalje radi na rasvjetljavanju napada na maloljetnog T.D., koji se dogodio 8. ožujka u centru Sinja. Pregledane su sve snimke s okolnih nadzornih kamera, a identifikacija je u tijeku.
Maloljetni A.K. iz Imotskog grubo je napadnut i pretučen lani za Božić nedaleko od pravoslavnog groblja u Imotskom jer je rekao, citiramo: "Puna mi je kapa Hrvatske i Hercegovaca, da se bar Dalmacija hoće otcijepiti!" Prekršajna prijava nikada nije pokrenuta, a napadači si odselili kod oca u Njemačku.
Napadi iz mržnje na pripadnike manjinskih društvenih grupa izvršavaju najčešće skupine napadača, koji često ostaju nekažnjeni. Ne napadaju se samo pripadnici nepriznate dalmatske/dalmatinske etničke skupine, napadaju se i svi oni koji na bilo koji način odudaraju od uspostavljenog jednoobraznog standarda koji se promovira u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Dalmaciji.
Nakon pripadnika dalmatske/dalmatinske etničke skupine, najčešći napadi su na LGBTIQ osobe. Samo lani u Dalmaciji je napadnuto 160 LGBTIQ osoba. Od toga 50 puta grubo i 5 puta korištenjem prekomjerne sile. Iduća istanca su pripadnici srpske nacionalne manjine, odnosno pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti. Zatim, osobe druge boje kože...
Dan Dalmacije, 26. veljače, uspostavljen je na uspomenu na dan kada 1815., nakon tri godine pregovora, Dalmacija postaje jedina autonomna zemlja u okviru Austrougarske Monarhije. Uspostavljena je autonomna kraljevska Vlada u Zadru, a na isti dan Frarijeva bicoláura (dvobojnica) postala je službena zastava Dalmacije.
Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, 17. svibanj, uspostavljen je da bi se donosiocima odluka, javnosti i medijima ukazalo na potrebu suzbijanja nasilja i diskriminacije prema LGBTIQ osobama. Na taj dan, 1991. godine, Svjetska zdravstvena organizacija uklonila je homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti.
Pripadnici srpske, židovske, bošnjačke i drugih nacionalnih manjina dio su dalmatinske povijesti i tradicije već dugi niz stoljeća. Napadadi na njih, kao i na predstavnike bilo koje druge manjinske grupe, uključujući i LGBTIQ+ zajednicu, napad je na samu Dalmaciju.
Dalmatini mogu biti i pripadnici LGBT manjiske grupe, kao i Dalmatinci. Dakle, ovakvi napadi su besmisleni i stvar su izključivosti unutar obiteljskog odgoja, ali i društva u kojim se te osobe kreću.
Dalmatini/ Dalmatinci i Dalmatine/Dalmatinske su prisutni, oni su naši sugrađani i naše sugrađanke. Neophodno je pojačati njihovu vidljivost i prisutnost u medijima i društvu, te Dalmacije uopće, i potaknuti razumijevanje i postojanje te etničke skupine. Zaposleni u tijelima javne vlasti - obrazovanju, policiji, zdravstvu, socijalnoj zaštiti i svuda gdje se odlučuje o pravima građana, posebno imaju obvezu razumjeti probleme i štititi prava građana koji su na udaru antidalmatinstva i netolerancije općenito.
Comments